PRAVA JAKOST

Zašto me nije strah voljeti svog muža više nego što on voli mene

Umjesto toga, reagirala sam iz straha – straha da ću biti ona koja čini više, čeka više, više je dostupna i koja voli više. A zašto? Samo zato što sam vjerovala da biti takva osoba znači biti slab.

voljeti muža više nego što on voli mene, strah od ljubavi, povrijeđenost

Foto: Shutterstock.com

Moja frustriranost je sve više rasla kako je vrijeme prolazilo i približavalo se 19 sati. Pripremljena večera čekala je u pećnici, a nestašno, tek prohodalo dijete sve je teže bilo zabavljati. Muž za kojeg sam mislila da će doći kući do 18 sati, još nije bio tu i na telefonu mu se automatski uključivao pretinac glasovne pošte.

Znala sam kako je vjerojatno zaglavio na poslu ili u prometu, a telefon koji mu se sve češće kvario, opet se ugasio.

Ipak, osjećala sam se glupo i ovisno dok ga čekam sjedeći kod kuće. Ovo je stvarno jadno, mislila sam. Ako njemu nije toliko stalo da stigne kući na vrijeme ili da me barem nazove, ni meni nije stalo da ga dočekam ovdje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U takvom raspoloženju, zgrabila sam dijete i krenula van kako bih vrijeme provela negdje drugo. Kasnije, kad sam se konačno vratila kući gdje me on čekao, saznala sam kako sam bila u pravu. Telefon mu se isključio tog popodneva, a šef ga je pozvao na sastanak baš kad se spremao poći kući. Vidjela sam kako mu je dan bio naporan i kako se radovao trenutku kad će doći kući i ugledati nas dvoje.

Dok sam ležala u krevetu te večeri, još uvijek sigurna kako sam dobro postupila jer ga je dočekala prazna kuća, jedan citat na Pinterestu me posebno dirnuo: “Nemoj se plašiti biti onaj koji voli najviše.” Sa zanimanjem sam slijedila poveznicu do stranice koja se zvala The Loveumentary i vidjela sam da je autorica tog citata bila Anne Gaston, 80-godišnja gospođa. Nate Bagley, pisac koji je prikupljao savjete o braku za svoju knjigu, pitao je Anne i njezina muža za ljubavni savjet koji bi mogli dati nakon 60 godina braka. Odgovor koji je Anne dala bio je istodobno i ranjiv i hrabar, a itekako je imao odjeka kod g. Bagleya, koji ih je intervjuirao.

Dok sam sve to čitala, počela sam se i sama osjećati zatečeno i malo me bilo stid dok sam shvaćala kako su moji postupci ranije tog dana bili u potpunoj oprečnosti mojoj volji da volim više. Umjesto toga, reagirala sam iz straha – straha da ću biti ona koja čini više, čeka više, više je dostupna i koja voli više. A zašto? Samo zato što sam vjerovala da biti takva osoba znači biti slab.

Bagley je u svom tekstu nažalost primijetio kako smo svi mi uvjetovani vjerovati da je onaj kome je manje stalo u vezi sretniji i slobodniji. No, nakon razgovora s Anne, Bagley je odjednom strastveno vjerovao kako je logička pogreška smatrati da je ljubav slabost: “Voljeti nekoga više nego što on voli vas nije glupo niti ludo. To je najhrabriji čin koji možete učiniti u svom životu.” On sada tvrdi kako sloboda za kojom čeznemo ustvari dođe onda kada sebi dozvolimo da drugu osobu više volimo: “Ljubav je gorivo zbog kojeg veze funkcioniraju”, kaže on. “Prava ljubav nam je dana bezuvjetno ili bez očekivanja reciprociteta.”

Shvatila sam kako to znači da trebamo davati čak i kada nemamo pokriće da ćemo nešto dobiti. To znači čekati svog muža čak i kada kasni, samo zato što ste uzbuđeni jer ćete ga napokon vidjeti. Znači davati im srce i vjerovati kako će se oni brinuti za njega.

Nakon što su ove nove spoznaje malo odležale u meni, razgovarala sam s djedom svog muža koji ima 95 godina i koji je u sretnom braku punih 75 godina. Kad sam ga upitala što je ključ njegova uspješnog braka, rekao mi je: “Strpljivost. Dok mene nije bilo dvije godine tijekom rata, a moja žena sama odgajala našu kćer, siguran sam kako nije baš uvijek bila raspoložena za čekanje. Ipak, Bogu hvala na njezinoj strpljivosti.”

Dirnuo me njegov odgovor koji je bio sličan onome što je Anne rekla. Ako je njegova žena mogla strpljivo i u ljubavi njega čekati dvije godine, sigurno i ja mogu čekati sat duže na kraju dana. Ako ništa, morala sam to uvidjeti kao priliku da ga volim više tako što će mi on biti na prvom mjestu. Nije lako to učiniti, naročito ne kada sam ranjiva misleći da ja nisam njegov prioritet. No, ono što se dobije zauzvrat je mnogo više od toga.

Bagley kaže: “Kada nas nije strah biti onaj koji voli najviše, i pronađemo osobu koja je također spremna voljeti mnogo, doživjet ćemo da primamo ljubav čak (i posebice) u trenucima kad to najmanje zaslužujemo.”

Sada nesumnjivo znam: za takvu se ljubav isplati čekati.

Elisabeth Pardi | Forher.aleteia.org

Prijevod: T.S. | Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 20. siječnja 2017.

Možda vam se svidi