Broj je posvećen Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, jedinoj visokoobrazovnoj ustanovi Franjevačke provincije Bosne Srebrene, koja je djelovala od 1909. do lipnja 2025. godine. Ova institucija, koja je više od stoljeća bila nositeljica franjevačke misli i obrazovanja, prestala je s radom kao samostalni fakultet, no njezina se misija nastavlja u novom obliku.

O povijesti i značenju Franjevačke teologije piše fra Petar Jeleč, a o značenju ove promjene govori i provincijal Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić u razgovoru s Blažem Protuđerom prenoseći jasnu poruku: „Ne ukidamo misiju, ne odustajemo od školovanja fratara i teološkoga odgoja, nego iznalazimo okvir u kojem će se ta misija ostvarivati. Riječ je o transformaciji, prilagodbi, a ne o gašenju.”

Revija je, kao i uvijek, ispunjena raznovrsnim tekstovima s područja vjere, društva i kulture. Fra Danijel Nikolić piše o povijesno-teološkom tumačenju obraćenja sv. Franje Asiškog, a fra Josip Ikić svojim tekstom nudi poticaj u borbi s napastima i ohrabruje duhovni rast čitatelja. Marko Karamatić otkriva kako je kroz stoljeća stvarano i čuvano umjetničko blago Bosne Srebrene, dok Snježana Šušnjara promišlja o poučavanju i izazovima prijenosa znanja novim generacijama.

Fra Damir Pavić ovoga puta predstavlja marijansko svetištu u Africi pa čitatelji mogu saznati više o selu Marije Majke Božije u kenijskom mjestu Subuki. Dražen Janko donosi povijesni prikaz vladavine Stjepana Tomaša Ostojića, a fra Gabrijel Slomo dijeli dojmljiva iskustva svoga Camino de Santiago hodočašća.

Aktualne društvene teme također nalaze svoje mjesto u ovom broju. Psihologinja Ankica Baković piše o samoubojstvu kao vodećem uzroku smrti mladih, dok don Damir Šehić analizira pravo na priziv savjesti u kontekstu pri­vremene obustave pobačaja na zahtjev u jednoj zagrebačkoj bolnici. Boris Beck piše o novinarstvu i ponižavajućoj praksi clickbaita, a Hrvoje Kalem o oslobađajućoj snazi oprosta.

Ivana Pekušić reportažom čitatelje vodi u župu Bučići, dok Estera Nižić donosi prikaz knjige Skrivena snaga dobrote i blagosti Lawrenca Lovasika, a fra Juro Marčinković u svojoj Biljnoj ljekarni predstavlja brekinju i njezina ljekovita svojstva.