Dragi čitatelji, kao što vam je poznato portal Bitno.net 2015. godine pokrenuo je Klub prijatelja portala Bitno.net. On je osmišljen kao zajednica svih onih koji čitaju portal Bitno.net i žele svojim članstvom podržati njegov rad. Osim što smo za sve one koji se priključe Klubu osigurali posebne pogodnosti za proizvode i usluge poduzeća koja nam pružaju podršku, jednom mjesečno za vas i vaše nakane slavi se i sveta misa kao znak posebne zahvale za vašu podršku.

Sveta misa za ovaj mjesec bit će slavljena na blagdan Male Gospe 8. rujna u 18,30 sati u kapeli Majke Božje Strmečke. Svetu misu predvodit će župnik u Velikom Trgovišću vlč. Luka Slijepčević.

Kapela Majke Božje Strmečke sagrađena je 1772. godine u kasnobaroknom stilu. Dugačka je 18,5 a široka 8 metara. Toranj koji se nalazi nad ulazom u crkvu visok je 37 metara. Središnji lik kapele je kip Majke Božje Strmečke, kojemu se iskazivalo štovanje kao čudotvornom već od 1696. godine. Osim Marijinog kipa u niši, na oltaru su dva pozlaćene stupa koji nose skroman arhitrav, a sa strane stoje drveni barokni kipovi svetog Petra i Pavla. Kip Majke Božje Strmečke visok je 110 cm i prikazuje Majku Božju koja drži dijete na lijevoj podlaktici, a u desnoj ruci ima jabuku. Obje figure su okrunjene baroknih krunama. Drvena skulptura djevice je u bogato nabranom plaštu što nam govori da je to gotička skulptura izrađena između 1440. ili 1460. godine. Uz oltar blažene djevice Marije iz 1719. godine koji se nalazi u crkvi svetog Jurja u Jezeru, ovaj kip Blažene Djevice Marije najvrednija je umjetnina u župi. U povijesti je crkva imala pokrajnje oltare svetog Antuna i svetog Ivana Krstitelja. U stijeni svetišta uzidana je nadgrobna ploča uglednog Josipa Aleksandra Galjufa, vlasnika imanja i obližnje kurije Vižovlje, koji je umro 1854. godine. Na pjevalištu iznad ulaza u crkvu nalaze se kasnoklasicističke orgulje iz sredine 19. stoljeća, zagrebačkoj majstora Pumpa. Oko crkve oduvijek je groblje u kojem se poklapaju župljani iz obližnjeg sela.

U župi Veliko Trgovišće, upravo u filijali Majke Božje Snježne na Strmcu, od prosinca 1943. godine boravio je i dubrovački biskup Josip Carević. Biskup je redovito slavio misu u kapeli Majke Božje Snježne na Strmcu i pastoralno pomagao domaćem župniku Matiji Horvatu, a iz njegovog Dnevnika za 1944. godinu doznajemo sljedeće događaje i informacije. Područje oko Strmca nadzirali su partizani. Jednom prilikom, budući da je govorio njemački i talijanski, spasio je život zvonaru na Strmcu i jednom čovjeku iz Oroslavja, pa je tima zadobio simpatije partizana, koji su znali dolaziti u kapelu na misu i na ispovijed. 

4. lipnja 1944. biskup Carević organizirao je veliku procesiju za mir na kojoj je sudjelovalo oko 1.500 ljudi. Iste godine zbog ratnih opasnosti 29. lipnja biskup Carević je podijelio sakrament krizme u Velikom Trgovišću za vjernike iz okolnih župa. Iz dnevnika župnika Horvata doznajemo da je zbog ratnih opasnosti biskup Carević 24. prosinca 1944. godine poslijepodne slavio misu polnoćku na kojoj je sudjelovalo mnogo naroda, a božićne pjesme svirala je partizanska limena glazba. Ista limena glazba sudjeluje na sprovodu kojega su zajedno vodili župnik Horvat i biskup Carević 27. prosinca. Horvat je napisao da je 8 ili 9 partizana bilo na misi i na pričesti.

O datumu biskupovog mučenja i o samoj smrti nemamo točnih podataka, kao niti o mjestu gdje leži njegovo tijelo. U zborniku radova Josip Marija Carević biskup dubrovački, kojeg su priredili Želimir Puljić i Mile Vidović 2002. godine, Stjepan Krasić napisao je tekst pod naslovom Josip Marija Carević: politički protivnik ili mučenik? Na stranicama zbornika od 99. do 109. sabrao je nekoliko izjava. U tim izjavama dolazi do izražaja da se biskup Carević planirao vratiti u Zagreb, jer su partizani trebali preuzeti vlast. U naumu da se odmah vrati spriječila ga je Bara Kralj koju su partizani zadužili da zaustavi biskupa koji se spremao otići. Nikola Korabek, osoba od povjerenja, pozvao je Carevića u svoju klijet te ga tamo ispitivao o partizanima, dok je grupa koje je bila zadužena za biskupovu likvidaciju to prisluškivala. Zatim je biskup mučen. U svojoj knjizi, Veliki Petak 1945. biskup Josip Marija Carević, život za narod – smrt u ime naroda, autor Mirko Ivanjek prikupio je na temelju susreta i razgovorima s ljudima informacije koje su se usmeno prenosile. 

Među narodom se pričalo da su biskupa tukli, zatvorili u svinjac, jahali, odrezali prst kako bi mu skinuli prsten, razbili zube, budući da je imao zlatnu navlaku na zubima, odrezali su mu genitalije, natjerali ga da si iskopa grob, objesili ga naglavačke, te ga ubili iz pištolja. Među narodom se spominje biskupovo proročanstvo neposredno prije smrti u kojoj je svakom mučitelju prorekao kako će umrijeti. Isto tako u narodu se priča da su svi mučitelji umirali u strašnim mukama. 

Župnik Velikog Trgovišća Matija Horvat u Spomenici župe 1945. godine, zapisao je: Na dan 7 žalosti B.D. Marije odveden je biskup Dr. J. Carević iz Vižovlja po nepoznatoj vojsci. Ne zna se za njegovu sudbinu. Prije liturgijske reforme, po starom kalendaru, postojao je blagdan Majke Božje Žalosne 15. rujna, ali i spomen Sedam Žalosti B. D. Marije. Taj spomen bio je petak prije nedjelje muke Gospodnje ili Cvjetnice. 1945. godine to je bio 23. ožujak. Kao mjesto smrti navodi se lokalitet Pluska, šuma Pušava.

Iako ga je narod u Splitu i Dubrovniku iskreno volio i poštivao, iako je imao poniznosti odstupiti sa službe i otići živjeti u zagorsko selo poput najobičnijeg svećenika, iako je vrlo korektno komunicirao s partizanima, Josip Marija Carević morao je biti ubijen. I da se to nije dogodilo na Strmcu, vjerojatno bi se dogodilo na Daksi. Svi njegovi mučitelji stali su pred jedini sud koji je pravedan, onaj Božji. Ono što je teško za povjerovati jest da se niti nakon 74 godine ne zna za biskupov grob. Mnogi neprijatelji križa na kraju su pod tim istim križem pokopani te im je sprovodne obrede vodio katolički svećenik. Žalosno je da jedan iskreni rodoljub, svećenik i biskup katoličke crkve nije imao kršćanski pogreb i da se dan danas za njegov grob ne zna. O životu i djelovanju biskupa Carevića više možete doznati na ovom linku.

Više o Župi Blažene Djevice Marije od Sedam Žalosti možete pročitati ovdje!

Zahvaljujemo vlč. Luki što će slaviti svetu misu na našu nakanu i želimo da njega i njegovo djelovanje prati Božji blagoslov!

Potičemo vas da se pridružite Klubu prijatelja (ako već jeste – od srca hvala!) i tako pridonesete radu portala. Pridružiti se možete ovdje!

Vaš Bitno.net