MICHELANGELOVO REMEK-DJELO

Upoznajte dvadeset tajni Sikstinske kapele

Zanimljivosti koje možda niste znali o ovom Michelangelovom remek-djelu!

Kapela

Foto: Wikipedia

1. Sikstinska kapela dobila je ime po papi Sikstu IV. koji je naložio njezinu restauraciju u razdoblju između 1475. i 1481. godine. Ta se kapela, posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, ranije zvala Velika kapela.

1200px-cappella_sistina_-_2005

Foto: Wikipedia

2. Ta privatna papina kapela smatra se najvažnijom i najkompletnijom kapelom koja u sebi sadrži “teologiju u slikama”. Cijela kapela je jedna tzv. Biblia pauperum (Biblija siromaha).

3. Dimenzije kapele jednake su dimenzijama Salomonova hrama koje su opisane u Starom zavjetu.

4. Umjetnička djela Sikstinske kapele zauzimaju 1100 kvadratnih metara.

5. Od 1870. godine kapela je postala prostor u kojem se održavaju konklave – vijećanja kardinala iz kardinalskog zbora koji izabiru novog papu. Nakon izbora papu odvode u tzv. sobu suza – kapelu koja se nalazi lijevo od oltara, ispod freske Posljednjeg suda. Nazvana je tako jer novi papa uglavnom brizne u plač od uzbuđenja zbog imenovanja.

Sikstinska kapela

Foto: Wikipedia

6. Sve do današnjih dana Sikstinska je kapela zadržala svoju funkciju i u njoj se odvijaju važni događaji na kojima sudjeluje papa. Tako se u njoj svake godine na blagdan Krštenja Gospodinova slavi misa na kojoj papa krsti nekoliko novorođene djece.

7. U sklopu Sikstinske kapele djeluje stalni zbor (schola cantorum) Sikstinske kapele koji se zove Papinska glazbena kapela “Sikstina” (Cappella Musicale Pontificia Sistina). Za taj zbor skladane su brojne skladbe od kojih je najpoznatija Miserere Gregorija Allegrija.

8. Sikstinska kapela postala je slavna zahvaljujući svojim ukrasnim freskama, prvenstveno onima na stropu, te Posljednjem sudu – djelima velikog Michelangela koji nije baš rado prihvatio odgovornost oslikavanja kapele, budući da je bio istaknuti kipar, a ne slikar.

9. Michelangelo nije bio jedini poznati umjetnik koji je stvarao u Sikstinskoj kapeli. Papa Siksto IV. je za oslikavanje freski na zidu zaposlio i druge istaknute slikare kao što su Sandro Botticelli, Domenico Ghirlandaio i Pietro Perugino.

Foto: Wikipedia

Foto: Wikipedia

10. Da bi oslikao svod Sikstinske kapele, Michelangelo je izradio skele – platforme od drvenih površina – naslonjene na potporne stupove koji su imali svoje uporište u rupama na zidu iznad prozora. Suprotno od onoga što se vjeruje, Michelangelo nije morao ležati na skelama da bi slikao nego je to činio stojeći uspravno.

Foto: Wikipedia

Foto: Wikipedia

11. Sve do Michelangela, Boga se uglavnom prikazivalo kao jednu ruku koja je kroz oblake bila usmjerena prema zemlji. U Sikstinskoj kapeli nalazi se prva reprodukcija Boga prikazanog s mišićavim tijelom i licem uokvirenim dugom bijelom bradom. Prikazan je kao grčki bog Jupiter.

Foto: Wikipedia

Foto: Wikipedia

12. Dr. Frank Lynn Meshberger 1990. godine napisao je u časopisu Sjevernoameričke medicinske udruge da su likovi i sjene koje se nalaze iza Božje odjeće i anđela oslikane u obliku ljudskog mozga. Prema njegovu mišljenju to je bio način na koji je Michelangelo simbolički prikazao prijelaz inteligencije od Boga ka čovjeku.

klk copy

Foto: Wikipedia

13. Od gradnje Sikstinske kapele do 1536. godine, na zidu iznad oltara, na kojem se danas nalazi Posljednji sud, nalazila se serija slika iz Mojsijeva i Isusova života. Tu su bile slike Pietra Perugina: Uznesenje, Rođenje Isusovo i Pronalazak Mojsija koje je Michelangelo morao “žrtvovati”, a zbog čega je naišao na brojne kritike.

14. Posljednji sud je naslikan tako kao da se u svojem gornjem dijelu blago naginje prema gledatelju. Na taj način freska ulijeva strah i poštovanje pred Božjom moći. Za razliku od ostalih freski u kapeli, na ovoj su fresci likovi prilično mišićavi te izgledaju izmučeno – čak i sama Djevica Marija koja se nalazi u sredini, pokraj Krista.

Foto: Wikipedia

Foto: Wikipedia

15. Kompozicija Posljednjeg suda je kružna. S dna lijeve strane likovi se penju u vis te silaze na desnu stranu: oni koji će biti suđeni uzlaze na lijevoj strani, pravedni ostaju na vrhu, dok osuđeni silaze nadesno prema paklu.

16. Središnji i najvažniji lik je Krist Sudac koji je prikazan poput jedne mlade, atletske figure. Njegov pogled je oštar, usmjeren na svoju lijevu stranu gdje se nalaze mučitelji. Nalazimo se ispred prikaza “nepoznatog Krista” jer su nestale njegova dobrota i milosrđe ustupajući mjesto Kristu – izvršitelju pravde.

Foto: Wikipedia

Foto: Wikipedia

17. S desne strane, ispod Kristovih nogu, nalazi se sveti Bartolomej koji u jednoj ruci drži oruđe kojim mu je živome oderana koža, a u drugoj ruci kožu koju su mu oderali. Ta oderana koža predstavlja Michelangelov autoportret. Prema jednoj interpretaciji, takav autoportret odražava pesimizam već ostarjelog Michelangela koji je ujedno u to vrijeme bio zahvaćen dubokom krizom vjere. Prema drugom tumačenju, budući da je Michelangelo mrzio slikati, želio je pokazati da ne postoji ništa gore od slikanja, čak ni umrijeti oderane kože.

Foto: Wikipedia

Foto: Wikipedia

18. Posljednji sud bio je predmet rasprave između kardinala Gian Pietra Carafe i Michelangela. Budući da je prikazivao nage osobe, umjetnik je bio osuđen za nemoral i opscenost. Stoga su kardinal Carafa i monsignor Sernini, ambasador Mantove, organizirali kampanju (poznatu kao Kampanja smokvina lista) protiv Michelangela kako bi freske bile cenzurirane.

19. Kad je voditelj papinskih slavlja, Blaž iz Cesene, rekao kako je sramotno da su u tako svetom mjestu sve osobe prikazane nage i da je zapravo takva dekoracija prikladnija za javni zahod ili gostionicu, negoli za papinsku kapelu, Michelangelo ga je naslikao na freskama kao Minosa, grčkog suca pakla. Priča se da se Blaž zbog toga požalio papi, ali da mu je papa odgovorio kako njegova jurisdikcija ne uključuje pakao pa je zbog toga portret ostavljen tamo gdje je i bio.

Foto: Wikipedia

Foto: Wikipedia

20. Spolne organe prikazane na freskama kasnije je prebojio umjetnik Daniele iz Volterre koji je zbog toga pogrdno nazvan “majstor gaća”.

Ako želite posjetiti Sikstinsku kapelu – kliknite NA LINK

Maria Paola Daud | Aleteia.org

Prijevod: s. Maja Ivković | Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 31. ožujka 2016.

Možda vam se svidi