Origen – Protiv Celza

Origen Adamancije (oko 185. – 254.) jedan je od najdubljih mislilaca i najplodnijih pisaca kršćanske starine.

Protiv Celza jedino je Origenovo apologetsko djelo u kojem odgovara na Celzove optužbe protiv kršćanstva.

Valja podsjetiti da su u početku kršćani svojim sugrađanima bili određena nepoznanica; izdvajali su se iz društva i nekrštenima nije bilo dopušteno sudjelovanje u njihovim svetim obredima. To je dovelo do svakojakih trivijalnih predrasuda i optužbi.

Celzo se prvi potrudio bolje upoznati kršćanstvo i oko 180. godine sastavio je intelektualnu kritiku. U osnovi Celzo osporava bilo kakvu vrijednost evanđeoske poruke, Isusove osobe koja je tu poruku navijestila i učenika koji su je raširili po svijetu. Djelo nije sačuvano.

Origen vrlo korektno, gotovo skrupulozno, navodi svaki Celzov prigovor, pomno ga analizira i na njega odgovara. Nerijetko ukazuje kako je Celzo neobjektivan, često površan i nedovoljno informiran, čak zlobno pristran, jer nekad kao kršćanske stavove napada ono što ni sam Origen ne prihvaća.

Iz ovog polemičkog spisa, Protiv Celza, može se iščitati mnogo toga o antičkom čovjeku, o  njegovim strahovima i čežnjama, o njegovu poimanju božanskog/duhovnog svijeta, o religijskim praksama, o odnosu poganstva i kršćanstva pa i o pluralizmu unutar samog kršćanstva.

Ovim prijevodom Branka Jozića želi se hrvatskom čitatelju podastrijeti tekst iz kršćanske starine važan zbog njegove religijske i kulturne dimenzije. Radi lakšeg snalaženja, u bilješkama su dodane reference i kratka pojašnjenja. Knjiga je dostupna u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti.

Foto: KS

Tomáš Halík – Popodne kršćanstva. Hrabrost za promjenu

Tomáš Halík jedan je od najznačajnijih religijskih autora našeg vremena. U knjizi Popodne kršćanstva analizira trenutačno krizno stanje kršćanstva i kršćanskih crkava pozivajući na suprotstavljanje egocentrizmu, kolektivnom narcizmu, klerikalizmu, izolacionizmu i provincijalizmu u društvu. Njegov zaključak, te ujedno premisa od koje valja krenuti, glasi: kršćanstvo je zapalo u paralizirajuću „podnevnu pospanost“ i to mu priječi da bude bitna i oblikovna snaga u društvu. 

No Halík ipak vidi svjetlo nade u teškim vremenima i vjeruje da obitelj čovječanstva može ići prema civitas oecumenica – kulturi komunikacije i uvažavanja – u čemu kršćanstvo ima važnu ulogu. Ukazuje na mogućnost ulaska u novo »popodnevno« razdoblje povijesti kršćanstva. Riječ je o zrelom kršćanstvu koje bi napokon ispunilo svoje određenje u svijetu, poticalo i promicalo živu i osjetljivu duhovnost, započelo treće prosvjetiteljstvo i stvarno postalo zajednica i zajedništvo puta s današnjim ljudima; zajednica koja zna slušati i uči razumijevati. 

Halíkova knjiga Popodne kršćanstva pravo je majstorsko djelo, oštroumna analiza velike i snažne uvjerljivosti, a može se pronaći u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti.

O autoru

Tomáš Halík, rođen 1948. u Pragu, katolički je svećenik, sociolog i filozof. Pod utjecajem Chestertona i Grahama Greena obratio se na katoličku vjeru kada je imao 18 godina. Studirao je i doktorirao na Karlovom sveučilištu u Pragu 1972. godine. Zbog svojega govora o istini, koji je održao pri obrani doktorata, dolazi u sukob s komunističkim vlastima u Čehoslovačkoj i biva mu zabranjeno akademsko djelovanje. Premda izopćen, priznat je i cijenjen u intelektualnim krugovima te tijekom osamdesetih godina pokreće brojne inicijative iz područja vjerske, društvene i kulturne slobode. Autor je brojnih knjiga prevedenih na svjetske jezike te dobitnik brojnih nagrada i priznanja. U izdanju Kršćanske sadašnjosti objavljena je njegova knjiga Želim da postojiš. O Bogu ljubavi (2022.).

Foto: KS

* Sponzorirani članak