Kardinal Jean-Louis Tauran, predsjednik Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog, u petak, 23. kolovoza na meetingu u Riminiju govorio o vjerskoj slobodi na skupu organiziranom pod geslom ‘Vjerska sloboda, put mira’. Kardinal je podsjetio na govor Benedikta XVI. diplomatskom zboru 9. siječnja 2006. godine, kada je Papa odlučno osudio vjerski terorizam. „Brojni su i složeni uzroci tome, a nisu među posljednjima ni oni ideološko-politički, pomiješani s pogrešnim vjerskim shvaćanjima.

Terorizam se ne usteže od pogađanja slabih osoba, bez ikakve razlike, ili od postavljanja neljudskih ucjena, dovodeći do panike čitavo stanovništvo, s ciljem prisiljavanja političkih čelnika na odobravanje nauma samih terorista. Nikakva situacija ne može opravdati takvo zločinačko djelovanje, koje baca ljagu na onoga koji ga izvršava, i koje je još odbojnije kad se sakriva iza religije, svodeći tako čistu istinu o Bogu na mjeru vlastita sljepila i moralne iskvarenosti. Ne može se ukloniti Boga jer je čovjek po svojoj naravi religiozno biće. Nijedna kultura nije bez religije.“

Vjerska je sloboda – nastavio je kardinal – u biti pravo, to je osobna odluka da se održava odnos s transcendencijom, pravo da se javno izražava vlastita vjera i slobodno ispovijeda. U društvu i državi sloboda je subjektivno pravo osobe i kao takvo ima ga priznati pravni ustroj. U tom području država u pozitivnom smislu mora biti neopredijeljena, jamčeći slobodu osobe i služeći općem dobru. Moderna demokratska država ne priznaje državnom ni jednu religiju da ih može sve priznati. Vjerska je sloboda dakle puno više od slobode kulta i slobode mišljenja. Ona je plod odluke osobne savjesti, a savjest shvaćam kao „glas koji potiče da se čini dobro a izbjegava zlo“ (Gaudium et spes). To znači da se vjerska sloboda ne može nametnuti izvana nego snagom same istine – istaknuo je kardinal Tauran.

Govoreći pak o očitovanju vjerske slobode, kardinal je ustvrdio da čin vjerovanja nije samo osobna zbilja, jer se uvijek vjeruje u zajednici vjernika. Odabir neke religije kao najbolje unutarnji je čin, a odluka da se slijedi određena religija uključuje vanjske čine: bogoštovlje, nauk, širenje nauka i tako redom. Odabir ili odluka da se održava odnos s Bogom najvažniji je osobni čin. Riječ je o stupanju u odnos s Bogom i to se dakle ima odvijati bez izvanjske prinude – ustvrdio je kardinal.

Govoreći pak o razlici između religije i sekta, rekao je da religija očituje dimenziju čovječje ovisnosti o Bogu, stvorenja o Stvoritelju, dok u slučaju sekta ljudsko biće nastoji radi vlastite blagodati ovladati nadnaravnim snagama – objasnio je kardinal Tauran.
Osvrćući se na odnos između države i vjerske zajednice, rekao je da zdrava laičnost uključuje odnos uzajamnog povjerenja, jer su obje stvarnosti u službi iste osobe, građanina i vjernika, a ne ili građanin ili vjernik, i općeg dobra koje imaju. Imaju se poštovati demokratske vrijednosti, prihvaćajući i štiteći vjerske temeljne vidike, u prvom redu očitovanje bogoštovlja, potom slobode udruživanja i propovijedanja vlastite vjere – ustvrdio je kardinal Tauran.

Osvrćući se pak na ulogu vjere u društvu, rekao je da je vjera snaga za izgradnju mira. Kada se vjeruje u nepovrjedivo dostojanstvo osobe, u njezina neotuđiva prava, u službu bližnjemu kao oruđa ljudskoga rasta, onda se shvaća što su vjerske zajednice za izgradnju miroljubivijeg svijeta. Vjernici su blagodat, bogatstvo za društva: snaže opće dobro, odgajaju za bratstvo i solidarnost, svjedoče da su različitosti bogatstvo a ne opasnost, svojim umjerenim životom poučavaju kao izbjeći ropstvo konsumizma. Vjernici, sa svojim dosljednim životom, ističu prvenstvo etike nad ideologijom, osobe nad stvarima, duha nad materijom. Uklonite religiju iz društva i čovjek će vrlo brzo postati roba, upozorio je Luigi Tapparelli, talijanski pravnik – zaključio je kardinal Tauran. (rv/bitno.net)