ioannis-zizioulas

Metropolit je naglasio kako Papine riječi predstavljaju veliki korak naprijed i da ih pravoslavni vjernici posebno cijene, budući da su kroz mnoga stoljeća smatrali da ih pape žele podložiti svojoj vlasti u teološkom, ali i političkom smislu. Uz to, Papino inzistiranje na „jedinstvu vjere“, pergamski metropolit smatra izuzetno bitnim.

– Ispovijedanje jedne vjere temelj je jedinstva. Potrebno je samo prepoznati što je ta jedna vjera koju trebamo ispovijedati kako bismo postigli puno zajedništvo – rekao je metropolit Zizoulas.

– Za nas članove Pravoslavne Crkve, zajednička vjera koja omogućava puno zajedništvo ispovjeđena je na prvih sedam ekumenskih Sabora prvog tisućljeća. Potrebno je razjasniti, s katoličke točke gledišta, može li ta zajednička vjera koja bi omogućila sakramentalno zajedništvo uključivati i određene doktrine i dogmatske definicije proglašene jednostrano, od strane Katoličke Crkve. To je nužno kako bismo odredili konkretne posljedice Papinih riječi izgovorenih u Fanaru – objašnjava Zizioulas dodajući kako se ova pojašnjenja prvenstveno odnose na središnju temu aktualnih ekumenskih teoloških rasprava – primat Rimskog biskupa. Ukoliko će kriterij za njegovo razumijevanje biti prvo tisućljeće, tada, kaže Zizoulas, neće biti poteškoća.

Komentirajući razmišljanja prema kojima bi se Crkve manje trebale baviti teološkim razlikama, a više posvetiti zajedničkom djelovanju na određenim društvenim područjima, Zizoulas je rekao kako je potrebno razlikovati „suradnju“ od „težnje za jedinstvom“, te naglasio kako „suradnja nije dovoljna“.

– Naš je najveći cilj ostvariti puno euharistijsko i strukturalno zajedništvo. To još uvijek nije moguće, ali je nešto što ne smijemo zaboraviti ili staviti na stranu.

Pergamski je metropolit posebno istaknuo kako je aktualni Papa „dao vrlo bitne znakove koji bude nadu u brzo ostvarenje punog zajedništva“.

– Način na koji vrši svoju službu uklanja mnoge predrasude i strahove iz prošlosti. U sadašnjem biskupu Rima vidimo službu ljubavi i služenja. To je doista veliki korak naprijed – rekao je metropolit Zizoulas, te podsjetio kako progonjene kršćane nitko ne pita jesu li katolici ili pravoslavci, što najbolje ukazuje na činjenicu kako je riječ o istoj obitelji u kojoj su razlike ponekad više stvar navike.

Zizoulas se osvrnuo i na duhoviti prijedlog carigradskog patrijarha Atenagore da se teologe ostavi na nekom otoku kako bi Crkve mogle nastaviti svoj posao, jer, kao što je i papa Franjo na povratku iz Turske rekao: “Budemo li čekali dogovor teologa, dan (jedinstva, op.a.) nikada neće doći!“ Iako se s jedne strane slaže s ovakvim razmišljanjima, metropolit Zizoulas ističe kako je upravo „teologija podijelila Crkvu“, stoga ju „teologija mora i ujediniti“.

Ipak, posljednje teološke rasprave nisu donijele velikih rezultata, osobito stoga što među Pravoslavnim Crkvama postoje podjele. Također, u mnogim Pravoslavnim Crkvama i dalje je prisutan jak otpor bilo kakvom ekumenskog dijalogu s Katoličkom Crkvom. Spomenimo samo nedavnu peticiju grčkog i ciparskog klera, u kojoj oštro kritiziraju izjave patrijarha Bartolomeja I., te ga optužuju za „novu ekleziologiju“. Peticiju je potpisalo više od 2000 grčkih pravoslavaca, među kojima je i šest biskupa. Također, veliki otpor postoji i u Ruskoj pravoslavnoj Crkvi. U ovakvim stavovima Zizioulas vidi povratak na stare, neprijateljske obrasce ponašanja prema Katoličkoj Crkvi i papinstvu, a što zasigurno ne olakšava put dijaloga.

Na pitanje hoće li na skoroj svepravoslavnoj Sinodi biti riječi o ujedinjenju s Katoličkom Crkvom, Zizoulas kaže kako će ta tema vjerojatno biti dotaknuta u najširem smislu, te kako će se u središtu ipak naći teme „pravoslavnog svijeta“.

Naslovni metropolit Pergama Ioannis Zizioulas rođen je u Kozaniju (Grčka) 1931. godine. Nakon studija teologije u Solunu i Ateni, odlazi na Harvard gdje je 1956. g. magistrirao kod glasovitog pravoslavnog teologa Georgesa Florovskog, pročelnika Katedre za povijest Istočnih Crkava i člana Ruske pravoslavne Crkve. Doktorirao je u Ateni 1965. godine, a sljedećih 14 godina predavao je patrologiju i dogmatsku teologiju na Sveučilištima u Glasgowu i Edinburghu. Uz to bio je i gost-profesor na Gregorijanskom i Ženevskom sveučilištu, te na Kraljevskom koledžu u Londonu. Godine 1986. zaređen je za biskupa i imenovan naslovnim metropolitom Pergama, a iste godine postao je i redovni profesor na Teološkom fakultetu u Solunu. Od 2006. godine je supredsjednik Mješovitog međunarodnog povjerenstva za teološki dijalog između Katoličke i Pravoslavne Crkve. Iz teološkog opusa ovog glasovitog teologa izdvajamo djela “Euharistijsko zajedništvo i svijet”, „Biće kao zajednica“,  “Zajednica i drugost”, te “Dogmatske teme”.

Miodrag Vojvodić | Bitno.net