Svečano misno slavlje zaštitnice Grada Zagreba, Majke Božje od Kamenitih vrata, predvodio je 31. svibnja u zagrebačkoj prvostolnici koelnski nadbiskup Joachim Meisner. U koncelebraciji su bili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij Alessandro D’Errico, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, nadbiskupi đakovačko-osječki Marin Srakić, riječki Ivan Devčić, novoimenovani đakovačko-osječki Đuro Hranić, gospićko-senjski biskup Mile Bogović, predstavnik episkopata iz BiH pomoćni biskup banjolučki Marko Semren te biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine varaždinski Josip Mrzljak, sisački Vlado Košić, križevački Nikola Kekić, bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak, pomoćni zagrebački biskupi Valentin Pozaić, Ivan Šaško i Mijo Gorski te generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis i stotinjak svećenika.

Gostu iz Koelna dobrodošlicu je izrazio kardinal Bozanić. “Vama je poznata pobožnost hrvatskih vjernika prema Presvetoj Bogorodici Mariji, jer hrvatske vjernike susrećete i u župama svoje Nadbiskupije. Zahvalni smo Vam za Vaše zajedništvo i blizinu”, rekao je kardinal Bozanić, te podsjetio kako je kardinal Meisner bio svjedok i velebnom Nacionalnom euharistijskom kongresu godine 1984. u Mariji Bistrici, kao i nezaboravnom slavlju 3. listopada 1998. kada je blaženi papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Podsjetio je i kako je godine 1983. kardinal Meisner uvršten u Zbor kardinala zajedno s našim blagopokojnim pastirom slugom Božjim kardinalom Franjom Kuharićem, kojega je i prije jedanaest godina u prvostolnici otpratio na posljednji počinak. U znak zahvalnosti i kao trajni spomen na ovo slavlje kardinal Bozanić je gostu uručio lik Majke Božje od Kamenitih vrata.

Kardinal Meisner homiliju je počeo riječima na hrvatskom jeziku “Hvaljen Isus i Marija” i “Draga braćo i sestre”, što je više puta ponovio tijekom homilije. Osvrnuvši se na odlomak evanđelja o pohodu Marije Elizabeti, rekao je kako su poput Elizabete i stanovnici Zagreba svoja gradska vrata širom otvorili Mariji te ih za nju držali otvorenima, da bi ona u međuvremenu bdjela nad gradom, puštajući u njega samo njegove građane i prijatelje. Marija je ulaz kroz koji je Bog ušao u svijet, kada mu je nekoć u Nazaretu rekla “da” te ga zatim rodila u Betlehemu, rekao je, te upućujući na zaziv Lauretanskih litaniju “Vrata nebeska” dodao “kako je ona vrata koja su otvorila put kojim Krist dolazi k nama ljudima, a mi tim istim putem možemo ići prema Kristu. Zbog toga Mariju, kao Zaštitnicu od Kamenitih vrata, treba smatrati najvažnijom sugrađankom zagrebačkoga puka”.

Govoreći o Duhu Svetomu, Pomoćniku i Branitelju, “da nitko ne bi ostao sam i bez pomoći”, kardinal Meisner podsjetio je kako “premda je višedesetljetno komunističko ugnjetavanje iza nas, pred europskim narodima koji su bili pritisnuti komunističkim režimom, pa tako i pred Hrvatima, i danas se nalaze veliki izazovi”. “Mi trebamo Božju pomoć, Duha Svetoga Branitelja, koji nas okuplja u zajedništvo, koji nas ohrabruje da jedni drugima budemo blizu i da jedni druge ne ostavljamo same; koji nas čini solidarnim narodom, u kojemu jedni drugima pomažu”. Istaknuo je da je Duh Sveti pomoć, ali je ponajprije darivatelj života, a “tamo gdje puše Duh Sveti život uvijek ima razloga za radost. Tamo se ne događa pobačaj nerođenoga života niti se odstranjuje ostarjeli život”.

Duhovno opustošen narod postaje narod koji ubija svoju djecu; koji ima više ljesova nego kolijevki i kojemu prijeti izumiranje, upozorio je kardinal Meisner, te naglasio kako nam Duh Sveti kao djelitelj života jamči civilizaciju života i ljubavi te našim europskim narodima daruje nadu i budućnost. Uputio je na riječi Svetoga pisma “Život, dakle, biraj!” posvjestivši potrebu braniti život na početku i završetku. “Gdje se pomirilo s pobačajem nerođene djece, tamo je čovjek spreman na eutanaziju, na ubijanje smrtno bolesnih ljudi. Čovjek ne smije umrijeti po rukama čovjeka, nego na rukama čovjeka.” “Europa je umirući kontinent. Nerođeno je dijete najjasniji znak uvjerljivoga jamstva za budućnost čovječanstva. U Europi je ono najmanje štićeno i branjeno. Duh Sveti djelitelj je života. On jamči životnu radost i životnu ispunjenost. On nije Bog mrtvih, nego živih. Zato ste vi, Zagrepčani, dobro učinili, što ste dali da vaša Kamenita vrata čuva Marija”, istaknuo je kardinal Meisner.

U završnom dijelu homilije posvijestio je važnost svjedočenja. Kao kršćanima nikada nam nije bilo dopušteno i nije nam dopušteno u sadašnjosti, niti će nam to biti dopušteno ubuduće, da ostanemo nijemima tamo gdje se traži naše ispovijedanje vjere u Krista i u njegovu Crkvu. Tamo gdje se radi o Bogu, našemu svjedočanstvu za njega i o Božjoj istini, kršćanin mora puno govoriti; to jest: tamo kršćanin ima pravo na govor i odgovor, upozorio je kardinal Meisner te naglasio kako danas u Europi živimo u takozvanome pluralističkom društvu. Naime, ako se “Crkva nalazi na areopagu najrazličitijih svjetonazora, bez sposobnosti za jasno svjedočenje vjere, tada je naš položaj tragičan, a re-evangelizacija Europe nemoguća”. Europa od hrvatskog naroda “koji je u odvažnosti i strpljivosti tijekom proteklih stoljeća očuvao svoju vjeru i identitet, očekuje da on – kao kršćanski narod – mjerodavno i tako da ga se čuje sudjeluje u velikome dijalogu europske obitelji naroda. Europa treba Hrvatsku i Hrvatska treba Europu”. Podsjećajući kako je Hrvatima u prošlosti uvijek u svijesti ostala sačuvana snaga koja se nalazi u Božjoj milosti, kardinal je potaknuo da ona nastavi živjeti u sadašnjosti i u budućnosti. Zagreb je sa svojom krasnom prvostolnicom i svojim mnogobrojnim i lijepim crkvama jedan jedincati arhitektonski hvalospjev Bogu. To treba tako ostati. Očekivanja su Europljana da katolička vjera za Hrvate ostane odrednica sadašnjosti i plodonosna kulturološka snaga za Hrvatsku, poručio je kardinal Meisner.

Na kraju homilije, vraćajući se na ulogu Duha Svetoga, kardinal Meisner rekao je da je “On u Mariji zadobio ljudsko lice, pa je naše čašćenje Blažene Djevice Marije u konačnici uvijek čašćenje Duha Svetoga”. Marija je žena Duha Svetoga koji nijemima daje govoriti. To, Majka Božja od Kamenitih vrata nudi svim Zagrepčanima i posjetiteljima vašega lijepoga grada: da budu žene i muževi Duha Svetoga, koji jedni drugima pomažu; da štite život i pjevaju hvalospjev Bogu.

U molitvi vjernika posebno su izrečene molbenice za istinsku radost crkvenoga zajedništva; da kao europski kršćani izgrađujemo novi svijet po mjeri evanđelja; za snagu u svjedočenju otajstva života; za zaboravljene, tužne, žrtve nasilja i nepravde; za obitelji i mlade; te za poginule obrani domovine. Nakon popričesne molitve, pred čudotvornom slikom Majke Božje do Kamenih vrata izloženom na glavnom oltaru, kardinal Meisner je u zajedništvu s kardinalom Bozanićem predvodio molitvu predavanja Majci Božjoj.

Prije blagoslova kardinal Meisner rekao je: “Ne mogu izaći iz ove katedrale, a da ne kažem ‘srdačno hvala’. Sveti Otac, biskupi i svećenici stoje pod riječju

‘Ti, učvrsti svoju braću u vjeri’. A tko jača Svetoga Oca, biskupe, svećenike? I mi smo samo ljudi. Nas jača vjera vjernoga Božjega naroda. I za tu vašu vjeru u ovoj svetoj večeri želim vam reći ‘srdačno hvala’. Sutra se vraćam u Koeln ojačan u vjeri, jačom nego što sam u Zagreb došao”, te šaljivo zaključio “i kad dođem u nebo, želim sjediti u hrvatskome odjeljku”.