Pogađaju li astrolozi doista?

Nije rijetkost da čitatelji horoskopa kažu kako astrolozi ponekad pogađaju. Što reći na to? Umjesto da čitatelja zamaramo bizarnim strukturama astroloških prognoza i dokazivanja da se polovica horoskopskih predviđanja i tumačenja može primijeniti na svakog klijenta, pri čemu će postotak uspješnosti biti veći ili manji, ovisno o inteligenciji i iskustvu astrologa,¹ zadovoljit ćemo se prikazom vrlo zanimljivog eksperimenta. Jednak horoskop razaslan je na adrese stotinjak ljudi koji su dali podatke o svome rođenju. Datumi njihova rođenja obuhvaćali su svih dvanaest mjeseci, dakle, dvanaest zodijačkih znakova, a njihove varijacije bile su što je moguće različitije, kao na primjer Lav i Rak. Svakoj osobi bilo je rečeno da je horoskop sastavljen isključivo za nju, i one su ga kao takvog i primile. Eksperimentator je zaključio da su se „mnogi divili valjanosti i točnosti svoga horoskopa”.² Pojedinci su horoskop ocijenili to valjanijim što je bila veća njihova vjera da su postavljeni specifično prema njihovim stvarnim datumima rođenja.

Postoji bezbroj mogućnosti da astrolog potvrdi da je bio u pravu. Ako, na primjer, slomite nogu u vremenu kada vam astrolog kaže da su znakovi povoljni, on će vam čestitati što ste izbjegli veće zlo koje se moglo dogoditi da su znakovi bili nepovoljni. Ili ako radite protivno nepovoljnim znakovima, a ništa vam se ne dogodi, astrolog može tvrditi da ste podsvjesno bili oprezni zbog njegova upozorenja. Nadalje, ne treba zapostaviti da je osoba koja se obraća astrologu za savjet i plaća uslugu već predisponirana vjerovati u horoskop, u protivnom mu ne bi ni išla. Ta predisponiranost upućuje na autosugestiju da osoba svoj život uredi po horoskopu i tako pridonese njegovu ispunjenju.³ Iskustvo je to već nebrojeno puta potvrdilo. Osoba koju danima progoni neki loš predosjećaj, pod prisilom tih misli počinje raditi baš ono što dovodi do njegova ostvarenja. Mi podcjenjujemo moć sugestije i autosugestije pod čijim smo utjecajem više nego što smo sami toga svjesni.

Proricanje budućnosti, sa znanstvenog aspekta, nije prihvatljivo.⁴ Zato su proročanstva vidovnjaka opravdano jasna koliko i slike „kroz prljav prozor”, što omogućuje njihovo višeznačno tumačenje. Zanimljiva je i kratkoročnost pamćenja njihovih pogrešnih „proročanstava“, premda su većina toliko uopćena da se nikada neće moći potvrditi njihova (ne)istinitost. Evo nekih primjera iz knjige Da li postoje stvari koje ne postoje? autora Voje Antonića.⁵

Članovi Komiteta za skeptična istraživanja iz Kansas Cityja domislili su se kako će provjeriti tvrdnje astrologa. Jedan od članova Komiteta posjetio je nekoliko najuglednijih i najskupljih lokalnih astrologa, sa zamolbom da mu pomogne pri izboru budućeg zanimanja, jer mu je bio ponuđen posao rada s djecom. Klopka je bila u tome što je on, umjesto svoga datuma, vremena i mjesta rođenja, dao podatke Johna Gacya, koji je tada u ćeliji smrti u Chicagu čekao na pogubljenje. Osuđen je na 12 smrtnih kazni i 21 doživotnu robiju jer je ubio 33 dječaka (uglavnom adolescenta) tako što bi ih namamio u svoju kuću, silovao i ubio. Za provjeru odabran je lik masovnog ubojice, silovatelja i seksualnog manijaka, kako bi se otklonila bilo kakva sumnja i nejasnoća. Ako astrolozi mogu iz natalnih karata išta saznati, onda će Gacyjev slučaj za njih biti dječja igra.

Prvi na popisu bio je međunarodno priznati astrolog Niel Michelsen, stručnjak za izradu natalnih karata, koji je istu i ponudio. Ostali su dobili podatke o Gacyju i njegovu natalnu kartu. Evo njihovih savjeta.

John Sandbach, autor šest knjiga iz područja astrologije, savjetovao mu je da svakako radi s mladima zbog “sposobnosti da im pomogne da iznesu svoje prave kvalitete”.

Mjesni astrolog Randy Goodman, koji je 1985. godine privukao pažnju medija istraživanjem fenomena “tajanstvenih letećih hrenovki”, za svoga klijenta je rekao da je “zaista rođen za to da služi ljudima” i zaključio: “Vaša prisutnost ima blagotvoran utjecaj na ljude. U prošlosti ste se koristili svojom energijom na vrlo dobar način pa, prema tome, i u ovom životu možete učiniti puno dobroga. Sve u svemu, može se reći da je vaš život vrlo, vrlo pozitivan.”

Astrologinja Norma Knight opisala ga je kao “vrlo osjećajnu osobu” i odgovorila: “Vi možete biti dobri u radu s djecom i za vas to može biti put da naučite da još više dajete i primate. Uvijek ste spremni pomoći drugima. Ponekad čak pokazujete i pretjeranu naivnost prema svima koji zatraže pomoć… ljubazan, nježan, obziran kad se radi o potrebama drugih.”⁶

Beverly Farrel, koja u svojoj knjizi sebe predstavlja kao “međunarodno priznatog autora, predavača i profesora religije, metafizike i astrologije, s 30 godina iskustva na području paranormalnog” također mu je savjetovala rad s mladima: “Ako budete radili s djecom, nećete imati velikih problema. Vrlo ste upečatljivi i zračite nesebičnu ljubav. Vaša instinktivna svijest i nesputan odnos prema životu može oplemeniti svakog s kime ste u odnosu.”⁷
Smatramo nepotrebnim duljiti listu neispunjenih proročanstava drugih vidovnjaka Istoka i Zapada, prošlosti i sadašnjosti, koji su se ovjenčali aureolom božanstva, zauzeli Božje prijestolje, slijepi od kronične upale ega kada što im ga pale njima slični slijepci.

fra Josip Blažević

Gornji tekst je izvadak iz knjige “Horoskop – astrologija i vidovnjaci”. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net. Više o knjizi možete saznati na linku ovdje.

1. U nekom horoskopu čitamo: „Ostavljate privid osobe vrlo sigurne u sebe, no duboko u sebi ste strašljivi i nesigui ni Zato, kada je potrebno, znate zagrepsti noktima da bistu dokazali svoju vrijednost”. Na koga se od nas ne bi mogle primijeniti ove riječi? Tko se to od nas, osjećajući se nesigurnim, ne želi predstaviti kao vrlo siguran? Ili, drugi primjer: „Čuvajte se rutine. Revitalizirajte odnos s vašim partnerom“. Kojoj to vezi ne prijeti rutina? Ako osoba koja povjeruje kako se prepoznala u ovom astrološkom proroštvu ponovno i kritički pročita ovaj tekst, lako će otkriti da se ovaj isti tekst može primijeniti i na većinu drugih ljudi. Isto vrijedi i za većinu horoskopskih tekstova.
2. Josh MCDOWELL- Don STEWART, Okultne pojave, 31.
3. Usp. Isto, 31.
4. “Kada je Isaac Newton u svojim Principima postavio temelje klasične mehanike, izazvao je pravu revoluciju u znanosti. Samo je veliki genij mogao povezati silu koja uzrokuje pad jabuke s grane sa silom koja tjera planete da kruže po svojim putanjama. Njegova je teorija bila deterministička, što znači: ukoliko bismo poznavali istovremeno točnu brzinu i poziciju nekog objekta, mogli bismo mu pro¬računati (zbog vremenske reverzibilnosti) sva buduća, kako i prošla stanja. Dakle, predviđanje budućnosti nekog objekta je bilo ostvarivo. To je toliko napredovalo da je poznati Laplace ustvrdio, ukoliko bi poznavao istovremeno pozicije i brzine svih čestica u svemiru, da bi im jednoznačno odredio budućnost i prošlost. Takvo nešto se moglo proširiti i na čovjeka. Vjerojatno su astrolozi u tom vremenu bili prepuni sebe, jer je znanost, u jednu ruku, dozvoljavala mogućnost točnosti astrologije. No, početkom dvadesetog stoljeća, stvari su se promijenile. Pojavom kvantne mehanike, dogodio se toliki šok da je sve što je postojalo prije kvantne mehanike (uključujući opću i specijalnu teoriju relativnosti) nazvano ‘klasičnom fizikom’! Priroda se počela shvaćati na novi način: nestala je kauzalnost, pojavila se nelokalnost, itd. Ono što je nama iz kvantne mehanike bitno za ovu priču, upravo je Heisenbergova neodređenost, koja tvrdi da, ukoliko poznajete točnu poziciju neke čestice, istovremeno ne možete poznavati točnu brzinu iste čestice i obrnuto. A determinizam je zahtijevao točno poznavanje brzine i pozicije čestice, pa prema tome, determinizam pada u vodu. Ništa ne može biti točno predviđeno! U međuvremenu se razvila i teorija kaosa. Ova nije kvantna mehanika – prije je riječ o nadograđenoj klasičnoj mehanici. No, zanimljive su posljedice te teorije. Naime, ta se teorija nije usuđivala zaokruživati brojeve na dvije, tri, četiri, itd. decimale, nego je promatrala što je više decimala jednog broja mogla i zaključila da za svaki točniji broj (dakle, što je više decimala) dobivamo drukčije rješenje. A da bismo predvidjeli neki događaj, moramo poznavati točan iznos brzine i pozicije. Teorija kaosa nam kaže da točan iznos ne možemo poznavati, jer nikada nećemo imati tako jake instrumente koji će moći računati s brojevima s beskonačno decimala. To je upravo razlog zašto meteorolozi nikada ne mogu dugoročno predvidjeti vremensku prognozu. Dakle, čak i kada bi se jednog dana kvantna teorija odbacila (a neće), ni dalje klasična mehanika, na koju bi se mogla pozvati astrologija, ne dopušta nikakvo predviđanje budućnosti. Astrologija opet pada na ispitu iz fizike. Sve u svemu, dugoročno predviđanje znanstveno je nemoguće.” Internet izvor: Mate JAGNJIĆ/znanost.com/cudaprirode.com (15. srpnja 2010.)
5. Usp. Voja ANTONIĆ, Da li postoje stvari koje ne postoje?, 173-174.
6. Svi navodi su iz knjige: Isto, 174.
7. 150 Usp. Isto, 174.