PITAJTE SVEĆENIKA

Je li dopušteno moliti u jezicima za vrijeme svete mise? (I. dio)

Unatoč tome što se pokret Obnove u Duhu Svetom u Hrvatskoj polako rješava “dječjih bolesti” i što je njegova ugrađenost u Crkvu sve vidljivija, pa je tako prije manje od godinu dana prvi put jedan hrvatski biskup predvodio misu za cijeli ODS, činjenica je kako su još uvijek ostala neka sporna pitanja poput polaganja ruku laika i liturgije. Bitno.net odlučio je stoga dati svoj skromni doprinos razjašnjavanju spornih pitanja tako što će objaviti dva teksta na temu molitve u jezicima za vrijeme misnih slavlja. Prvi tekst koji objavljujemo danas napisao je vlč. Edward McNamara, pripadnik Kristovih legionara i profesor liturgije na sveučilištu Regina Apostolorum. U idućem članku objavit ćemo odgovor na njegov tekst od strane teološke komisije Međunarodne katoličke karizmatske obnove sa sjedištem u Vatikanu.

Foto: Catholic Church of England and Wales @flickr.com molitva u jezicima sveta misa

Foto: Catholic Church of England and Wales @flickr.com

P: Što je dozvoljeno kod (takozvanog) „govora u jezicima“ tijekom karizmatske mise? I koji je točno prihvatljiv tip takve mise? Nedavno sam prisustvovao misi gdje je svećenik dodao svoju vlastitu molitvu tijekom posvećenja Euharistije (nakon što je izrekao obvezne molitve posvećenja) i s prisutnima (koji su, uključujući mene, bili članovi župne karizmatske molitvene grupe) molio u jezicima tijekom euharistijske molitve i ostalih dijelova mise. Bilo je i očitih nedopuštenih trenutaka tijekom mise pa i poslije (na primjer, jedan je laik radio pomazanje nekom vrstom ulja), ali me posebno zanima „molitva u jezicima“. Koliko znam, ovo nije dopušteno, ali veoma mi je teško pronaći podatak gdje se govori protiv ovoga, a da nije to samo nečije mišljenje.P. H., Limerick, Irska

O: Ne postoje opće odredbe o ovoj temi, osim naravno generalnih normi koje zabranjuju dodavanje bilo čega drugog što nije službeno propisan tekst. Iako su pojedini biskupi propisali norme za svoje biskupije, koliko ja znam, najpotpuniji postupak prilikom ovakvih slučajeva objavila je Brazilska biskupska konferencija. Dokument pod naslovom „Pastoralne odredbe o katoličkom karizmatskom pokretu“ objavljen je u studenom 1994. godine. Može ga se naći na portugalskom na web stranici: www.cnbb.com.br.

Trebam naglasiti da brazilski biskupi općenito pozitivno gledaju na karizmatsku obnovu i velik broj njih sudjeluje na karizmatskim misama. Pokret se smatra posebno usklađenim i privlačnim brazilskom društvu i pripisuje mu se zaustavljanje prelaska katolika u pentekostalne sekte. Stoga se na norme koje su izdali ovi biskupi treba gledati kao na istinske smjernice kako bi se pomoglo karizmatskoj obnovi da dostigne svoj puni potencijal kao sastavni dio šire katoličke zajednice. Ne smije se na njih gledati kao na osudu odstupanja i zlouporaba.

Kada se radi o liturgiji, članci 38 – 40 ovog dokumenta predlažu da članovi pokreta imaju adekvatnu liturgijsku formaciju. Podsjeća ih da je liturgija određena preciznim pravilima i ništa izvanjsko ne smije biti nadodano (čl. br. 40). Članak 41. precizira: „U slavljenju svete mise riječi institucije ne smiju se naglašavati na neprimjeren način. Niti euharistijska molitva može biti prekinuta radi trenutaka hvale zbog Prisutnosti pljeskom, pozdravima, pjesmama ili hvalama drugog načina koji slave Stvarnu Prisutnost, ali koji većinom završavaju time da čine praznim razne dimenzije euharistijskog slavlja.“

U članku 42. biskupi ističu da glazba i geste trebaju biti prikladni trenutku slavlja i moraju pratiti liturgijske norme. Treba učiniti jasnu razliku između liturgijskih himana i ostalih religijskih pjesama koje se izvode samo na molitvenim susretima. Poželjno je da se himni odaberu sa službenog repertoara liturgijskih pjesama. Nadalje, biskupi kažu da se susreti karizmatskog pokreta ne smiju zakazati u vrijeme mise i ostalih događaja cijele crkvene zajednice.

Kada se radi o molitvi u jezicima (br. 62) dokument nudi sljedeća pojašnjenja: „Govor ili molitva u jezicima: „Objekt ili odredište molitve u jezicima jest sam Bog jer je to stav osobe koja je uronjena u osobni razgovor s Bogom. Objekt ili središte govora u jezicima je zajednica. Apostol Pavao naučava: „Ali draže mi je u Crkvi reći pet riječi po svojoj pameti, da i druge poučim, nego li deset tisuća riječi drugim jezikom.“ (1 Kor 14, 19) Kako je u praksi teško razlikovati između nadahnuća Duha Svetog i podizanja voditelja zajednice, nikada se ne smije poticati na molitvu u jezicima, a govora u jezicima ne smije biti ako nema prevoditelja.“

Smatram da ovi mudri savjeti i norme brazilskih biskupa pokazuju da nije u skladu s autentičnom karizmom katoličkog karizmatskog pokreta govoriti u jezicima tijekom mise.

Ovdje pročitajte odgovor doktrinalne komisije Međunarodne katoličke karizmatske obnove sa sjedištem u Vatikanu.

Izvor: Zenit.org

Prijevod: Marilena Babić | Bitno.net

Objavljeno: 31. kolovoza 2016.
Oglas za Klub prijatelja portala Bitno.net

Možda vam se svidi