Prema istraživanju Instituta Emnid 32% radnika i 54% službenika pati od stresa na radnome mjestu. Njemački zrakoplovni prometnici umalo su dopustili slom zrakoplovnog prometa da bi se pred TV kamerama požalili na stres u na poslu. Hans Seyle, vodeći stručnjak za stres, napisao je 35 knjiga i tisuće članaka o temi stresa, i to danas kada je sve brzo i jednostavno. Juha iz paketića gotova je za samo tri minute, a dok je jedemo, možemo istovremeno slušati kratak pregled vijesti.

Prije no što se dalje upustimo u temu, uočimo da postoje dvije temeljne skupine ljudi: tzv. trkaći konji, koji tek u stresu cvatu i za koje su aktivnost i žurba preduvjet života, te kornjače, koje trebaju mir i tišinu i uvijek pregledno okruženje. Takve okolnosti, naravno, većinu trkaćih konja dovode do ludila. Oni, naime, ne mogu zamisliti ništa strašnije od godišnjeg odmora na plaži bez ikakva posla.

Treba li čovjek, dakle, manje raditi da bi izbjegao stres? Tko pripada skupini trkaćih konja, nikako! Njemu ne šteti ni dodatni posao ni dodatna ambicija.

Ostaje samo još pitanje: kojem tipu pripadam ja?

Engleska riječ stress potječe iz područja fizike, gdje je stres fizički tlak koji pritišće na tijelo ili koji postoji između dijelova toga tijela. Ako zbog tlaka nastaju deformacije, govori se o opterećenju. Bečki liječnik Seyle bavio se fenomenom stresa. Pojam je 1936. godine posudio iz fizike i uveo ga u medicinu. Jednom prilikom Seyle je ustvrdio: “Život bez stresa je smrt. Stres je potreban, čak i ako to zvuči čudno.”

Stres nije samo prijetnja, životna opasnost i negativnost. Naprotiv, u sebi posjedujemo mehanizam obrane i izvor energije koji potiču život. Zato se govori o pozitivnom stresu (eustress), koji je izazov, polet i pomoć u životu. Dok smo još prije nekoliko godina vjerovali da prevelik napor čovjeka čini bolesnim i starim, znanstvenici danas tvrde suprotno. Osobu koja voli svoj posao stres održava mladom i produžava joj život. Na stogodišnjacima je s izvjesnošću utvrđeno da takav stres pozitivno djeluje i na očekivanu duljinu života.

No i suprotno je točno. Negativan stres (distress) postao je glavni uzrok bolesti. Danas govorimo o školskom stresu i stresu konfliktnih situacija. Ako se naš prije spomenuti obrambeni sustav stalno nalazi u stanju pripravnosti, ako smo pod neprestanim napadom vanjskih izazova, moramo li se izboriti za trajni uspjeh u teškim prilikama, onda je naš obrambeni sustav stalno uključen te prijeti prekidom funkcija. Lûk koji je stalno nategnut jednog će se dana slomiti i neće se moći popraviti. Bolest i slom neminovne su posljedice takvog stresa.

Svaki poticaj, svaki osjećaj, glad, ali i prekomjerna sitost, srditost, na primjer, ali i radost, sve to proizvodi stres. Tijelo svaki put odgovara mobiliziranjem snage. Kad ste ljuti ili vozite u zavoju da gume škripe, mobiliziraju se snage. H. Seyle opisuje tri faze reakcije:

1. Stanje pripravnosti

Neki poticaj iz okoline (stresor), dakle, strah ili priviđenje, ili neko tjelesno opterećenje potaknuli su tijelo na stanje pripravnosti. Tijelo je začas u stanju općeg alarma. Preko mozga i vegetativnoga živčanog sustava aktivira se nadbubrežna žlijezda. Organizam je sada u najboljoj formi, sasvim spreman za napad ili za bijeg. »Čovjek koji je tjelesno vrlo aktivan ili se mnogo bavi sportom može sustavno rastvoriti tako nakupljenu energiju.

2. Stanje otpora

Ako premor i pretjerani napor ne popuste ili ako se čovjek ne kreće dovoljno da prirodno potroši nakupljenu energiju, otpor tijela počinje slabiti jer nije neograničen. Nema organizma koji bi se duže vrijeme mogao suprotstavljati reakciji na skup različitih stresora.

3. Stanje iscrpljenosti

Ako se podražaji stresa ne smanjuju, otpor u određenom trenutku popušta te nastupa stanje iscrpljenosti. Prilagođavanje više nije moguće jer su sve rezerve potrošene. Čovjek je nepopravljivo nastradao.

Svako ljudsko biće pri rođenju dobiva različitu količinu energije za prilagođavanje. Ali i odgoj znatno utječe na razinu raspoložive energije za prilagođavanje nekog čovjeka. Tko odmalena potiče dijete, poboljšava time i snagu njegove otpornosti na stres i pomaže opisanim mehanizmima prilagođavanja.

Pretjerati znači da čovjek ne živi po temeljnim pravilima prirode, da radi protiv prirodnog zakona. Priroda je svakome dala određenu mjeru energije za prilagođavanje, dok on troši više no što ima na raspolaganju. Budući da priroda ne može povećati stanje tog “energetskog računa”, slom je neizbježan.

Što je više opterećen, čovjek uspješnije radi. Svi znamo kakva smo vrhunska postignuća u stanju postići pod pritiskom. Ako, međutim, pritisak ne prestaje, dolazi do premorenosti i konačno do totalnog sloma. Dobar primjer je učenik koji zakazuje u vrijeme ispita. Ta zakonitost naziva se još i Yerks-Dodsenovo pravilo.

Američki stručnjaci sastavili su ljestvicu jačine stresa:

Događaj Bodovi Događaj Bodovi
Smrt supružnika 100 Teškoće s obitelji supružnika 29
Rastava 73  Velik osobni uspjeh 28
Razdvojeni život 65 Žena prestaje ili počinje raditi 26
 Zatočeništvo 63 Početak ili svršetak školovanja 26
 Smrt bližeg rođaka 63 Promjena u načinu života 25
Vlastita bolest ili nesreća 53 Promjena vlastitih navika 24
Ženidba/udaja 50 Nesporazum s pretpostavljenim 23
Gubitak radnog mjesta 47 Promjena radnih uvjeta 20
Pomirenje sa supružnikom 45 Selidba 20
Početak mirovine 45 Promjena škole 20
Bolest u obitelji 44 Promjena navika u slobodnom vremenu 19
Trudnoća 40 Promjena aktivnosti u crkvi 19
Seksualni problemi 39 Promjena u društvenom angažmanu 18
Rođenje djeteta u obitelji 39 Hipoteka ili kredit manji od 200 000 kn 17
Reorganizacija radnog mjesta 39 Promjena navika spavanja 16
Promjena prihoda 38 Manje ili više obiteljskih događaja 15
Smrt bliskog prijatelja 37 Promjena prehrambenih navika 15
Promjena radnog mjesta 36 Godišnji odmor 13
Veće ili manje svađe sa supružnikom 35 Božić 13
Hipoteka veća od 200 000 kn 31 Mali zakonski prekršaj 11
Otplaćena hipoteka ili kredit 30
Preseljenje i odlazak djeteta 29

Za ovu tablicu anketirano je 5000 ljudi. Primijećeno je pritom da je samo trećina ispitanika čiji je broj stresnih bodova bio manji od 150 u sljedeće dvije godine ozbiljno oboljela, dok je svaki drugi od onih čiji je zbroj bio između 150 i 300 obolio u sljedeće tri godine. Za osobe s više od 300 bodova rizik od bolesti iznosio je 80-90%.

Kao što smo već rekli, među nama postoje trkaći konji, koji pod utjecajem stresa postaju još bolji, a ima i kornjača, kojima treba mnogo do duhovnog i tjelesnog stanja pripravnosti. Zato nas ova tablica ne bi trebala previše uznemiriti. Menadžeri, koje stres navodno najviše muči pa su stoga i po mišljenju mnogih najvjerojatniji pacijenti na kardiologiji, mogu očekivati dulji život od ljudi u drugim zanimanjima. Ljudi u upravi prosječno žive 76 godina, a nekvalificirani radnici 68.

Samo vi sami možete otkriti što je dobro za vas. Prepoznati stres nije teško ako čovjek nauči dobro promatrati samoga sebe.

Tekst je izvadak iz knjige Jorga Knoblaucha “Biti poduzetnik života”. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net.