Vedro raspoloženje od velike je pomoći u poticanju kreposti sebedarne ljubavi. Vedro je raspoloženje vrlina samo po sebi. Ono je navika koju je moguće i potrebno steći.

Vedro raspoloženje možda je najtočnije opisati riječju prijaznost. Sv. Toma Akvinski smješta prijaznost pod stožernu krepost pravednosti, krepost koja nas potiče da damo drugima ono što im po pravu pripada. Dužni ste pomagati drugima oko sebe na njihovu putu u nebo, ne ometati ih u tome. Vaša dužnost nije samo davati milostinju siromasima ili savjet onima koji griješe, nego također pomoći svima koje poznajete ili koje susrećete, uvijek s ljubaznošću i dobrohotnošću.

Vedro raspoloženje u ophođenju od velike je pomoći onima koji se susreću s vama. Ako ste kisela, nedruštvena i mrzovoljna osoba, ljudi će se u vašemu društvu osjećati nelagodno, a i u vama samima rast će sklonost tuzi. S druge strane, ako zračite vedrinom i dobrim raspoloženjem, drugima će biti ugodno u vašemu društvu, osjećat će povjerenje prema vama i porast će im nada da će u budućnosti moći valjano služiti Bogu.

Ako stalno gledate mrko na život i na ljude oko sebe, možda bolujete od samosažaljenja. Dopuštate da vas nadvladaju tuga i nevolje. Možda vas zavist priječi da pokažete i najmanju životnu radost, jer ste opsjednuti mišlju o svemu onom što drugi imaju, a vama je uskraćeno. Možda ste žrtva svojih osjećaja. Možda ste po temperamentu skloni tuzi, pa ste svomu temperamentu dopustili da ovlada vama u potpunosti.

Vedro raspoloženje zasniva se na nadi

Nada je krepost kojom upirete oči u nebo kao u cilj svojega života, cilj koji je moguće ostvariti zbog zasluga, obećanja i vjernosti Isusa Krista. Budući da pred očima uvijek imate nešto divno čemu se možete nadati, vedri ste i radosni. Nada je nadnaravna krepost ulivena u vas prilikom krštenja, no da bi bila djelatna, potrebno je na njoj raditi, tj. potrebno je ponavljati djela koja je učvršćuju.

Ne možete biti vedro raspoloženi ako podliježete manama koje se suprotstavljaju nadi, primjerice očajanju, tj. ako mislite da je nebo nedostižno, a paklene muke neizbježne. Sv. Terezija od Djeteta Isusa običavala je reći: „Ne možemo imati previše povjerenja u dobroga Boga. On je tako moćan, tako milosrdan.“

Briga samo za stvari ovoga svijeta tjera ljude da žude za najraznovrsnijim užitcima ovdje i sada. Ona uzrokuje tugu, jer ni jedan užitak na ovome svijetu ne može potpuno zadovoljiti ljudsko srce. Osim toga, duh svjetovnosti uzrokuje zavist, pohlepu, nečistoću i mnoštvo drugih razloga za tugu.

Ne budite zlopamtilo

Biti zlopamtilo znači očitovati dugotrajnu kivnost na nekoga zbog neke stvarne, možebitne ili zamišljene uvrede. Nesposobnost praštanja očituje se u hladnoći i šutnji, nesudjelovanju u razgovoru s osobom na koju se srdimo i ignoriranjem njezinih pitanja, rezerviranošću, sarkastičnošću, zajedljivim primjedbama i zlobnim tumačenjem njezinih postupaka i riječi te tugom.

Srdita šutnja opterećuje atmosferu napetošću koja peče poput najuvredljivijih riječi. Ovakvom iskazivanju srdžbe posebno su sklone osjetljive i mrzovoljne osobe. Kada se srde na nekoga, daju mu to na znanje tako što ne pokazuju zanimanje ni za što, čak ni za svoje omiljene predmete razgovora ili aktivnosti. Okrivite li ih da se dure, ražaloste se i na svaki vaš pokušaj da ih trgnete iz takva stanja reagiraju riječima: „Pusti me na miru.“

Zlopamtilo najčešće smatra da je u pravu, do te mjere da nikada ne dvoji u opravdanost svojega ponašanja. Umjesto toga, trebao bi sebe sagledati tuđim očima i u sebi vidjeti djetinjasta, namrgođena i uobražena slabića.

Ako je ovo vaša mana, taj nedostatak svladat ćete jedino budete li imali razumijevanja za nedostatke drugih i budete li svjesni vlastite uvredljivosti i osjetljivosti. Čovjek čvrsta karaktera sposoban je suzbiti ogorčenost prema drugima, skriti da je pogođen i brzo oprostiti.

Sv. Margareta Marija Alacoque savjetuje: „Ne budite hladni prema bližnjemu, jer će se Presveto Srce Isusovo udaljiti od vas. Kada se ogorčeno prisjećate uvrede koju vam je netko nanio, tjerate Gospodina da se sjeti vaših grijeha koje vam je već milostivo oprostio.“ I opet: „Podnosite strpljivo neznatne neugodnosti koje proizlaze iz različite naravi vašega bližnjeg; ne pokazujte srdžbu – to nije po volji Presvetomu Srcu našega Gospodina.“

Gornji tekst izvadak je iz knjige Lawrencea G. Lovasika “Skrivena snaga dobrote i blagosti”. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net.