Četiri sam godine kao protestant svake nedjelje ponavljao onu istu molitvenu formulu što je izgovaraju katolici: „Vjerujem u jednu, svetu, katoličku i apostolsku Crkvu”. Na kraju sam u dogmatskoj konstituciji Lumen Gentium pronašao nešto jasnoće u vezi sa značenjem tih četiriju oznaka Crkve. Također toplo preporučujem paragrafe 811 do 870 Katekizma Katoličke Crkve, kao i poglavlje „Crkva” iz recentnije knjige biskupa Roberta Barrona Light from Light: a Theological Reflection on the Nicene Creed („Svjetlo od svjetla”).

No vi ćete možda uvidjeti da ovome pitanju morate pristupiti malo drugačije.

Ekleziologija – to jest, znanost o Crkvi – naročito je nezgodna tema za ljude koji nisu ni u kakvoj Crkvi, kao i za protestante većine vrsta, koji ne poznaju mnogo više od mješavine kongregacionalizma i osobne prosudbe. U vlastitom sam se slučaju morao boriti i s time što Crkva nije, koliko i s onime što Crkva jest. Kao pomoć nekatolicima koji razlučuju o životu u Crkvi – kao i katolicima koji nastoje zaći dublje u ovu problematiku – ovdje izlažem četiri negativne karakteristike – parnjak za svaku istinsku oznaku Crkve – kako bih pomogao razjasniti pogrješne percepcije.

Katolička Crkva nije:

1. Denominacija (suprotnost „jednoj”). Šokiralo me je kada sam konačno shvatio da Katolička Crkva nije podijeljena, niti se radi o ideji koja se nalazi posve onkraj ovoga svijeta. Ne postoji prava ili istinska Crkva koja se krije u starini, ili koja čeka da je se otkrije na kraju stoljeća teoloških neslaganja. Kao što je na različite načine govorio sveti John Henry Newman, Katolička Crkva danas, sutra i zauvijek jest ista Katolička Crkva svakoga prošloga stoljeća, rođena na dan Pedesetnice. No katolici ipak vjeruju da se nekatolički kršćani odnose prema Katoličkoj Crkvi u različitim stupnjevima odvojenosti. Istočne pravoslavne Crkve posjeduju prave sakramente i prave poveznice zajedništva s nama, što je dovelo svetoga papu Ivana Pavla II. da u enciklici o ekumenskom nastojanju Ut Unum Sint („Da budu jedno”, op. prev.) kaže: „Crkva mora disati sa svoja dva plućna krila!” Anglikanci i drugi protestanti održavaju djelomično zajedništvo s jednom Crkvom zahvaljujući našemu zajedničkomu krštenju, a katolici trebaju moliti da svi učenici Kristovi nastave osluškivati poziv na potpuno jedinstvo u službi velikoga „graditelja mostova” (Pontifexa Maximusa) – pape.

2. Klub (suprotnost „svetoj”). Čak i dobri katolici ponekad zapadnu u zamku govorenja svjetovnim jezikom nedogmatskoga humanitarizma, ili govorenja o našoj vjeri kao o jednome odabiru između drugih mogućnosti. Katolička Crkva nije samo mjesto gdje se može organizirati dobra djela među istomišljenicima, nego jedino mjesto na ovome svijetu gdje se nalazi najpotpuniji izraz nebeske vrline ljubavi. Dakle, kršćanski socijalni nauk ne samo da je jedinstven i sveobuhvatan sustav što ga katolici primjenjuju na složena pitanja, nego opis života i svijeta kojim upravljaju Blaženstva. Biskup Barron govorio je o potrebi da katolici ozbiljno shvate „sveopći poziv na svetost” Drugoga vatikanskog sabora očekujući da čak i laici žive život siromaštva, čistoće i poslušnosti. Gospodin nas ne poziva zajedno u Crkvu radi osobnoga ispunjenja koje košta neki postotak našega propadljivoga imetka i jedan sat našega vikenda. Dakle, ako se ne osjećamo kao da posve pripadamo Katoličkoj Crkvi, to je u redu! Bi li Tijelo Kristovo bilo božanska ustanova kada bi se prilagodilo našim očekivanjima? Bi li Crkva imala smisla kada ne bi mogla posvetiti sve u sebi, i također pozivati svijet izvan sebe na radikalno pokajanje i obnovu?

3. Ideologija (suprotno „katoličkoj”). Jeste li znali da riječi „katolicizam” nema u „Katekizmu Katoličke Crkve”? Život s Kristom ne smije biti samo još jedan „-izam”, čak i ako je najbolji među svim „-izmima”. Katolička Crkva ne propisuje samo još jedan niz vjerskih pravila za obdržavanje – naša vjera usklađena je s prirodnim zakonom i objavom Božjom u Kristu. Katolici žive u jedinoj stvarnosti koju dogma Katoličke Crkve opisuje. Kako je teolog Henri de Lubac ustvrdio u prvome paragrafu svoje knjige „Katoličanstvo: društveni aspekti dogme”: „Jedinstvo Otajstvenoga Tijela Kristova – nadnaravno jedinstvo – pretpostavlja prethodeće prirodno jedinstvo – jedinstvo čovječanstva.” C. S. Lewis, koji nije bio katolik, to je dobro formulirao u svojoj knjizi „Pisma starijeg đavla mlađemu” kada je opisao kako je predodžba „kršćanstva i…” oruđe Neprijatelja. Riječ „katolički” dolazi od grčkih riječi kata holos, što ne znači „sveopći”, nego „onaj koji pripada cjelini”. Biti katolikom jest „kompletan paket” – baš sve: čitav um, čitavo srce, čitav pojedinac, čitava zajednica, čitav svijet.

4. Osjećaj (suprotno od „apostolska”). Kršćanstvo je utjelovljeno i javno. Naša vjera nikada se ne može potisnuti u sferu privatnoga, jer Isusovi sljedbenici proglašavaju da je Gospodin Isus, a ne cezari i predsjednici. Naš Gospodin izabrao je svoje apostole da proglašavaju njegovo kraljevanje i da stvaraju nove građane njegova kraljevstva, a ne da prenose ezoteričnu mudrost ili pružaju duhovna iskustva onima koji se zanimaju za takve stvari. Isus je zapovjedio krštenje i nauk, davanje moći pojedinim ljudima, koji moraju koristiti svaku kap svoje krvi, znoja i suza prije nego što pòmažu svoje sljedbenike sve do današnjega dana. Kako je pisao Fulton Sheen: „Električna žica koja je tisućama kilometara udaljena od dinama ne može prenositi struju. Svaka vlast da se djeluje u Kristovo ime mora biti dana od samoga Krista, a zatim prenošena dalje kroz stoljeća po onima koji su je neposredno primili.” Biti katolik jest u papi i svim drugim biskupima Katoličke Crkve priznavati jedinstven autoritet dan svetome Petru i biblijskim apostolima, koja i dan-danas veže i oslobađa.

Kada sljedećega puta budete izgovarali Nicejsko-carigradsko vjerovanje, razmišljajte o dubini riječi koje se odnose na Katoličku Crkvu. A zatim biste možda mogli pomoći nekršćanima i nekatolicima u svojemu životu početi razmišljati o onome u što mi stvarno vjerujemo.

Izvor: Word on Fire | Prijevod: Ana Naletilić

Članak je preveden i objavljen uz dopuštenje nositelja prava. Sva prava pridržana.