SRCA GORE - EVO ZORE Mise zornice – i pet stvari koje o njima morate znati Pročitajte pet zanimljivih informacija o misama zornicama! Miodrag Vojvodić Foto: Shutterstock 1. Naziv Naziv za rane jutarnje mise koje se slave u zoru – zornice – jedan je od lijepih primjera ljubavi hrvatskog naroda prema vlastitom jeziku. Drugi narodi, pa ni slavenski*, za ove rane mise nisu pronašli vlastito ime već ih nazivaju latinskim imenom rorate. Ovaj latinski naziv dolazi od riječi ulazne misne pjesme „Rorate caeli desuper et nubes pluant justum“ – “Rosite nebesa odozgor i oblaci Pravednog daždite”, koja preriče tekst starozavjetnog proroštva o spasenju (Usp. Iz 45, 7-8). 2. Povijest Mise zornice nastale su vjerojatno već u 5. stoljeću, nakon Kalcedonskog sabora i proglašenja dogme o Mariji Bogorodici, zbog čega imaju snažno marijansko obilježje. Riječ je zapravo o adventskim zavjetnim misama slavljenima na čast Blažene Djevice Marije. U početku su slavljene samo u subote došašća, no s vremenom su se počele slaviti i radnima danima. U Europi, osobito u germanskim krajevima, običaj slavljenja misa zornica proširio se u 15. stoljeću. U prijašnjim vremenima zornice su bile uvriježene u sjevernim hrvatskim krajevima, no danas su prisutne u čitavoj Hrvatskoj. 3. Liturgijska boja Prije liturgijske obnove Drugog vatikanskog sabora liturgijska boja misa zornica, zbog njihova marijanskog obilježja, bila je bijela, a ne ljubičasta. Danas, budući da zornice više nisu zavjetne mise na čast Blažene Djevice Marije već redovite adventske mise, njihova liturgijska boja je ljubičasta. 4. Smisao Mise zornice simboliziraju budnost kršćana u vremenu priprave za Božić, ali i budno iščekivanje konačnog Isusova dolaska na kraju vremena. Kršćani nastoje bdjeti nad svojim životom, ali i nad tuđim životima, kako ne bi izgubili vječni život. Misa zornica podsjeća i na drevna kršćanska vremena u kojima se – posebno u galskoj i bizantskoj liturgiji – došašće smatralo asketskom pripravom, što je sačuvano i danas. No, najnovija liturgijska obnova daje tijeku dana došašća veliko značenje. Obilježava ga „pobožno i radosno iščekivanje“, što je vidljivo i iz nedjeljnih liturgijskih čitanja. U došašću ne treba previdjeti budnost i molitvu, ali niti zaboraviti radost. Jer, došašće je ponajprije „radosno vrijeme, a činjenica da se ne pjeva Slava samo je pokazatelj želje da ona snažnije odjekne u svome izvorištu – u misi polnoćki“. 5. Posjećenost U različitim traženjima i lutanjima nakon Drugog vatikanskog sabora lijepa tradicija slavljenja misa zornica neko je vrijeme bila izgubljena. Nakon njihova u početku sramežljiva vraćanja, zornice su postajale sve veći ‘hit’. Danas, u većini župa diljem Hrvatske za vrijeme zornica crkve su dupkom pune, a posjećuje ih otprilike prosječni broj vjernika koji redovito pohađaju nedjeljne mise. Pođi i ti na zornicu, a ako te zanimaju korisni članci o došašću, možeš ih pronaći OVDJE. *Jedina su iznimka naši susjedi Slovenci koji su rane jutarnje mise tijekom došašća također nazivali zornice, ali i zlatne ili svitle mise. Nažalost, nazivali – budući da, koliko nam je poznato, tradicije ranih jutarnjih misa zornica tamo više nema.
U PISMU BISKUPIMA SAD-A Papa američkim biskupima: Ne predajte se pričama koje diskriminiraju našu braću i sestre migrante i izbjeglice
PROPOVIJED NA STEPINČEVO Mons. Kutleša: Stepinac nas i danas uči kako moralni zakon i savjest staviti ispred stranačke lojalnosti
... I NJEGOVE KRITIKE RASISTIČKE IDEOLOGIJE Davor Trbušić: Kako su vlasti u NDH cenzurirale Alojzija Stepinca
ČUDO IZMOLJENO U MEĐUGORJU Svjedočanstvo medicinske sestre: ‘Tonka je jedino živo dijete s ovom dijagnozom u Hrvatskoj, a ja znam čija je to zasluga’
U EMISIJI 'TRAG VJERE' Mons. Zdenko Križić komentirao slučaj povratka u službu svećenika osuđenog za bludničenje nad maloljetnikom
SVJEDOČANSTVO NADE Luka Kerepčić, 22-godišnjak koji je stradao na Svjetskom danu mladih, s osmijehom nosi svoj križ nepokretnosti