1. Zašto petkom ne jedemo meso?

Isus Krist bio je razapet u petak. Zbog toga su kršćani od samih početaka taj dan izdvajali kao spomen na Kristovu muku i smrt. Prema Zakoniku kanonskog prava (kan. 1250), svaki petak u godini, kao i cijelo korizmeno vrijeme, predstavljaju pokorničke dane. Tradicija nas uči da nemrs petkom vjernicima omogućuje da “rado trpe s Kristom kako bi s Njime jednom bili proslavljeni”, piše ChurchPop.

2. Zašto se odričemo baš mesa?

U antičko i srednjovjekovno doba meso je bilo luksuz te se konzumiralo samo na gozbama i slavljima. Stoga je odricanje od mesa značilo odreći se nečega ugodnog i vrijednog. Na taj se način činila zadovoljština za grijehe i vlastita žrtva sjedinila s Kristovom.

3. Što točno znači “nemrs”?

“Nemrs” znači uzdržavanje od mesa toplokrvnih životinja, odnosno kopnenih životinja i ptica. Riba i druge hladnokrvne životinje ne ubrajaju se u meso pa su dopuštene na dane nemrsa. Crkva također petkom dopušta konzumaciju proizvoda životinjskog podrijetla, kao što su jaja, mlijeko i sir. Neki od tih proizvoda nekoć su bili zabranjeni, ali crkveni propisi ih danas dopuštaju.

4. Zašto je dopuštena riba?

U latinskoj kršćanskoj tradiciji “meso” (lat. caro, carnis) odnosilo se na meso toplokrvnih kopnenih životinja. Riba je bila jeftinija hrana i smatrala se drukčijom, moglo bi se reći i nižom prehrambenom kategorijom, pa nije bila obuhvaćena zabranom.

5. Tko je obvezan držati nemrs i kada?

Prema kanonskom pravu svi katolici su dužni uzdržavati se od mesa (nemrs) petkom u korizmi, osim ako na taj dan pada velika svetkovina. Post na Pepelnicu i Veliki petak obvezan je za vjernike od 18. do navršene 59. godine, dok nemrs obvezuje sve vjernike od navršene 14. godine života. Postoje iznimke za osobe s fizičkim ili mentalnim poteškoćama, kronične bolesnike (primjerice dijabetičare), trudnice i dojilje.

6. Vrijedi li to samo za korizme petke ili i ostale?

Svaki petak u godini pokornički je dan. Nemrs je obavezan svakoga petka, osim kada petak pada na blagdan (vazmeni petak, božićni petak…) Biskupije u Hrvatskoj, tako, propisuju vjernicima starijima od četrnaest godina tijekom 2026. godine obvezan nemrs svakog petka koji se može, osim u korizmi, u cijelosti ili djelomično, zamijeniti drugim oblicima pokore, posebno karitativnim djelima, odricanjem od pića, pušenja, zabave, kao i vježbama pobožnosti (kan. 1253; Službene vijesti HBK, 1/1994., str. 10). Oprost od nemrsa mogu dobiti oni vjernici koji iz opravdanih razloga ne mogu petkom izvan korizmenog vremena obdržavati nemrs (zbog vjenčanja, sprovoda ili nekih sličnih događaja). Oni su pozvani nekim drugim dobrim djelom posvjedočiti svoje poštovanje prema Isusovoj muci i smrti.

7. Kako nam nemrs duhovno pomaže?

Uzdržavanje od mesa jača našu volju, uči nas samoodricanju i oslobađa od navezanosti na prolazne stvari. Takvo odricanje pomaže nam sjediniti vlastite patnje s Kristovima i potpuno se osloniti na Njega. Post i nemrs trebaju biti povezani s molitvom i djelima ljubavi jer tada žrtva postaje put rasta u svetosti. Post petkom ujedinjuje cijelu Katoličku Crkvu u spomenu na Kristovu žrtvu na križu.

8. Zašto je nemrs osobito naglašen u korizmi?

Četrdesetodnevna korizma oblikovana je po uzoru na Kristovih 40 dana posta i molitve u pustinji. Veliki petak posebno je obilježen postom i nemrsom, kako bismo se snažnije sjedinili s Raspetim Kristom i razmatrali Njegovu žrtvu.

9. Kako se ova praksa povijesno razvijala?

Rani crkveni oci, poput Klementa Aleksandrijskoj, svjedoče o pokori petkom. Pape i crkveni sabori su do ranog srednjeg vijeka propisivali uzdržavanje od mesa petkom. Zakonik kanonskog prava iz 1917. godine jasno je definirao to pravilo. Suvremeni Zakonik (1983.) potvrđuje da je petak pokornički dan, ali biskupskim konferencijama daje mogućnost određivanja konkretnog načina vršenja pokore.

10. Mogu li i nekatolici sudjelovati?

Kanonska obveza nemrsa petkom odnosi se na katolike. Međutim, svaki kršćanin može slobodno prihvatiti ovu praksu. Svi su kršćani pozvani pridružiti se spomenu Kristove muke, i to ne samo riječima, nego i konkretnim djelima.