Sveti Simeon (Šimun) Stilit Stariji, sirijski kršćanski asket, rođen je oko 390. u Sisu, glavnom gradu armenske kraljevine Cilicije (danas turski grad Kozan, provincija Adana). Sin siromašnog pastira, bio je vedar i bistar dječak koji je živo pamtio riječi iz svećeničkih propovijedi. Simeonovi roditelji bili su vjernici i nisu odbili njegovu želju za odlaskom u samostan već prije Simeonove šesnaeste godine. Proveo je deset godina u samostanu, a zatim se opredijelio za samoću i život pustinjaka u blizini Antiohije, antičkog grada na Orontu (danas Antakya, glavni grad pokrajine Hatay, južna Turska). Nakon isposničkog života u spilji premjestio se godine 423. na vrh stupa. Kako bi izbjegao susrete sa znatiželjnicima, velik dio života (37 godina) proživio je na vrhu stupa u Kalat Simanu (Qalaat Semaan), 30 kilometara sjeverozapadno od sirijskog grada Alepa.

Po stupu (grčki stylos) je i dobio naziv Stilit. Među ruševinama u Telanissi (danas sirijsko selo Taladah) pronašao je stup visok gotovo dvadeset metara. Na njegovom vrhu dao je napraviti podij i mali ograđeni prostor, u kojem je proveo ostatak života. Djeca iz obližnjeg sela penjala su se po stupu i donosila mu kruh i kozje mlijeko. Dva puta dnevno je propovijedao.

Uskoro se proširio glas o njegovoj svetosti i čudotvornosti pa je to privlačilo mnoštvo hodočasnika. Mnogi su mu se obraćali za savjet, pomoć i molitveni zagovor, čak i rimski carevi. Simeon je bio prvi stilit u sirijskom monaštvu. Ta vrsta pokore našla je mnogo sljedbenika među istočnim isposnicima. Simeon je preminuo 2. rujna 459. u Kalat Simanu. Njegovo tijelo svečano je u Antiohiju otpratilo sedam biskupa i nekoliko stotina vojnika te mnoštvo odanih sljedbenika. Zaštitnik je pastira. U blizini njegovog stupa poslije je izgrađen samostanski kompleks s crkvom i krstionicom. Danas se tamo, u Kalat Simanu, nalaze glasovite ruševine. Na popisu su ugroženih mjesta i pod zaštitom UNESCO-a kao dio svjetske baštine. Simeonom Stilitom bave se mnoga književna, filmska i glazbena djela glasovitih autora (Alfred Tennyson, Mark Twain, Herman Melville, Luis Bunuel, Hans Zender).

Za povijest Crkve značajan je i sveti Simeon (Šimun) Stilit Mlađi, sirijski kršćanski asket (Antiohija, oko 520-Antiohija, 24. V. 597). Prema legendi, proživio je više od 60 godina na visokim stupovima, s kojih je propovijedao. Pripisuje mu se autorstvo niza himana, poslanica i liturgijskih spisa. Uz Simeona Stilita Starijega on je glavni predstavnik sirijskog stilitstva.

Na sredini fotografije je ostatak Simeonovog stupa Foto: Wikimedia Commons