Papa Franjo je u nedjelju, 28. kolovoza, u prigodi Celestinskoga oprosta, posjetio L’Aquilu, te je na trgu pred tamošnjom bazilikom Svete Marije od Collemaggija (Santa Maria di Collemaggio) slavio misu s obredom otvaranja Svetih vrata.

“Danas slavimo euharistiju na poseban dan za ovaj grad i za ovu Crkvu: Celestinski oprost. Ovdje se čuvaju moći svetog pape Celestina V. Čini se da ovaj čovjek u potpunosti shvaća ono što smo čuli u prvom čitanju: ‘Što si veći, to se većma ponizi, da nađeš milost u Gospoda’ (Sir 3, 18)”, rekao je Papa u nedjelju.

“L’Aquila je stoljećima čuvala živim dar koji joj je ostavio papa Celestin V. Privilegij je podsjećati sve da se s milosrđem, i samo s njim, život svakog muškarca i žene može živjeti s radošću. Milosrđe je iskustvo gdje se osjećamo prihvaćenima, podignutima, osnaženima, ozdravljenima, ohrabrenima. Primiti oproštenje znači iskusiti ovdje i sada ono što je nekako najbliže uskrsnuću. Primiti oproštenje znači prijeći iz smrti u život, iz iskustva tjeskobe i krivnje u iskustvo slobode i radosti”, istaknuo je papa Franjo.

No što je Celestinski oprost?

Riječ je o trajnom nasljeđu pape Celestina V. (dakako, uz njegovo odricanje od papinske službe, koje je ponovno aktualnim 2013. godine učinio Benedikt XVI). Celestin je Crkvu vodio samo pet mjeseci – od 5. srpnja 1294. do 13. prosinca 1294. godine.

Naime, Celestin V. bio je svojevrsno kompromisno rješenje u konklavama kojima se nije naziralo kraja. Nakon što je 4. travnja 1292. umro papa Nikola IV., dvanaestorica kardinala o njegovu su nasljedniku raspravljala čak 27 mjeseci, sve dok se, u nemogućnosti izabrati među sobom, nisu odlučili za osamdesetogodišnjeg pustinjaka Petra od Morronea, koji je – nevoljko pristajući – uzeo ime Celestin V.

Iako mu je pontifikat bio kratkoga vijeka, “papa pustinjak” za sobom je ostavio nekoliko tradicija koje postoje i danas. Bula Celestina V. tako nudi potpuni oprost svakome tko, nakon ispovijedi i pokajanja za svoje grijehe, pohodi baziliku Svete Marije od Collemaggija u bilo kojem trenutku od večernje službe 28. kolovoza do zalaska sunca sljedećega dana. Potpuni oprost milost je uklanjanja vremenitih kazni za grijehe koju Katolička Crkva daje po Isusu Kristu, Mariji i svima svetima, piše CNA.

Celestinov oprost iznimka je u povijesnom kontekstu u kojemu je proglašen, jer je dostupan svakome – neovisno o statusu i bogatstvu – a zahtijeva jedino osobno pokajanje. Posebnost mogućnosti oprosta koju je proglasio Celestin V. još je veća uzme li se u obzir kako je oprost u doba često bio uvjetovan davanjem milodara, čime je okvir njegove dostupnosti bio sužen, većinski obuhvaćajući vjernike na povlaštenim položajima u društvu.

“Neka ovaj hram uvijek bude mjesto gdje se možemo pomiriti, i doživjeti onu Milost koja nas pridiže i daje nam još jednu priliku. Neka to bude hram oprosta, ne samo jednom godišnje, nego uvijek. Tako se, naime, mir gradi: kroz primljeni i dani oprost”, zaključio je u nedjelju papa Franjo.