“I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju lica da pokažu ljudima kako poste. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kad postiš, pomaži glavu i umij lice da ne zapaze ljudi kako postiš, nego Otac tvoj, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.” (Mt 6,16–18)

Značajno je da kršćanski post, ako je istinski, nema nikakve veze sa smrknutošću i snažnim naprezanjem snage volje i obuzdavanja. Korizma se u katoličkoj liturgija naziva “ovo radosno razdoblje”, a u pravoslavnoj se liturgiji o njoj govori kao o vremenu “svijetle žalosti”. Otkuda takav paradoks? Pokorničko razdoblje može biti radosno i svijetlo jer se vrši zajedničarski, jer predstavlja skupno nastojanje uzajamne podrške i poticanja, i što je još važnije, ono preusmjerava našu pozornost s nas samih prema Bogu. Kruta upornost i junačenje snagom volje ne će nas baš daleko odvesti, a često je i samoporažavajuće. Na kraju ćemo ipak morati priznati da samo Bog spašava, što je zapravo veliko olakšanje.

Isusove pouke o postu nalazimo u Evanđelju po Mateju, u Govoru na gori (Mt 5–7). Sav kršćanski život u svoj svojoj uzvišenosti i sa svim njegovim nagradama možemo tamo naći. Glasovit je početak govora s osam blaženstava koja se obećavaju siromasima, ožalošćenima, krotkima, gladnima, milosrdnima i čistima srcem, te mirotvorcima i progonjenima. Potom Isus postavlja jednu višu normu ljudskoga ponašanja, zabranjujući ne samo čin ubojstva nego i srdite misli iz kojih ubojstvo i proizlazi, ne samo preljub nego i preljubničke namjere. On traži od nas da se ne opiremo onima koji nam čine zlo te da ljubimo svoje neprijatelje. Zatim nas uči Očenaš.

Ta savršena molitva, vlastita Gospodinova, među svojih sedam prošnja sadrži i: “Kruh naš svagdašnji daj nam danas.” Isus nas tako usmjerava k Bogu za naše svakodnevno uzdržavanje. Uočimo znakovitu zalihost u toj prošnji: kruh koji nam je danas potreban daj nam danas. Na taj način Gospodin anticipira ono što će kasnije reći u svojoj propovijedi: “Ne budite dakle zabrinuti za sutra. Sutra će se samo brinuti za se. Dosta je svakom danu zla njegova” (Mt 6,34). Uočimo također da grčka riječ koju smo preveli kao “svagdašnji” također znači i “nadsupstancijalni” (lat. supersubstantialis), dakle nešto što je više i važnije od materijalnoga kruha (“nadsupstancijalni” je na staroslavenskom “nasuštni”, vjerojatno stegnuto od “nadsuštni”, što je potom postalo “nasušni”, prim. prev.). To je u skladu s Isusovim riječima koje je upotrijebio za odbijanje iskušenja Sotone da pretvori kamenje u kruh kako bi utažio svoju fizičku glad: “Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta” (Mt 4,4).

U Govoru na gori, kao sažetku kršćanskoga življenja, očito se trebalo dotaknuti i triju stupova židovske pobožnosti iz Staroga zavjeta – milostinje, molitve i posta. U svakomu od njih Isus stavlja naglasak na njihovu krajnju svrhu, koja nije neka puka izvanjska praksa, nego prepoznavanje naravi našega odnosa s Bogom. Mi ljubimo druge, postimo i molimo se kako bismo ispunili najveću zapovijed: “Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim. To je najveća i prva zapovijed. Druga, ovoj slična: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga” (Mt 22,37–39).

S pravom je bilo primijećeno da se u čitavom Govoru na gori odražava Isusov vlastiti život. Osobito u blaženstvima nalazimo vjeran portret samoga Isusa. Također u načinu na koji Isus izlaže tri stupa pobožnosti nalazimo primjer kako je sam Isus ljubio druge, molio i postio. Svaka od tih triju stvari zapravo je usmjerena na Boga. Isus ističe da se ta djela ne smiju činiti iz težnje za isticanjem sama sebe, već tako da budu samo Bogu znana. Tu se smisao posta jasno ukazuje kao čin poniznosti pred Bogom, kao izraz pokajanja za naše grijehe, koji je kao takav nužno praćen molitvom. Milosrđe prema drugima smatra se pravim znakom da su post i molitva doveli do istinske preobrazbe srca.

Gornji tekst je izvadak iz knjige Charlesa M. Murphyja “Duhovnost posta”. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net. Više o knjizi možete saznati na linku ovdje.