BOLEST KAO DIO ŽIVOTA

Fra Zvjezdan Linić: ‘Trebali bismo naučiti živjeti u bolesti’

Događa se naime da u takvim trenucima, osobito ako je bolest izraženija, prestanemo računati vrijeme kao dio života i čekamo čas kad će nas netko proglasiti ozdravljenim da bismo se vratili u redoviti život. Međutim, sve je dio života

Foto: Shutterstock.com

Živimo u neprestanim mijenama. Stanovite promjene čine rast i razvitak čovjeka. One su zdrave i proživljavamo ih radosno. To je jednostavno ritam života, zdravog i redovitog života svakog čovjeka. Međutim, u tom hodu vrlo često doživljavamo i neke poteškoće i smetnje. Imamo neke duševne osjetljivosti. Tijelo nije savršeno zdravo. Liječnici će uvijek imati posla. Bolnice i ambulante su mjesta gdje ćemo redovito zateći puno ljudi. Čovjek želi biti zdrav, a zapravo je neprestano ugrožen bolešću. Nitko nije tako savršen i tako zaštićen da ne bi poznavao tajnu boli i bolesti. To postaje, na neki način, trajna skrivena ili očita prijetnja našem življenju.

Ako nas to prati, onda bi bilo nužno i naučiti kako biti bolestan. Boreći se za bolji život svakako je potrebno time zahvatiti i onaj dio našeg življenja u kojem osjećamo bolest. Zapravo bismo trebali naučiti živjeti dok bolujemo. Događa se naime da u takvim trenucima, osobito ako je bolest izraženija, prestanemo računati vrijeme kao dio života i čekamo čas kad će nas netko proglasiti ozdravljenim da bismo se vratili u redoviti život. Međutim, sve je dio života. Šteta je prepustiti tromosti ili pasivnom čekanju bilo koji trenutak života. Jer samo ono što smo svjesno živjeli u ljubavi i za ljubav otvara vrata vječnosti. Opasnost je što u bolesnim trenucima zaboravljamo na druge jer smo tjeskobnije zabavljeni sobom. Čak i druge želimo prisiliti da se više bave nama. O sebi i o svojoj bolesti govorimo i pokušavamo uvjeriti druge da i oni trebaju o tome ozbiljno voditi računa. Često sami sebe žalimo toliko da se čini da je prestalo vrijeme življenja i nastupilo vrijeme bolovanja.

Isus je susretao bolesne. U svom zemaljskom životu mnogima je pomogao. Čudesno je ozdravljao ljude, bez obzira od koje bolesti bolovali. To je onda potaklo zajednicu njegovih učenika da u njegovim nakanama otkriju i poziv na molitvu zajednice za zdravlje bolesnih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je sakrament bolesničkog pomazanja. Međutim, sve dubljim shvaćanjem Isusa otkrivamo da Isus ne želi samo čudesno ozdravljati bolesne, već i osmisliti čovjeka u svim trenucima njegova života. Konačno, Isusovim trpljenjem na križu, tj. njegovom najdubljom boli, mi smo spašeni. Prihvaćajući patnju Isus postaje Spasitelj, ali isto tako i Učitelj čovjeku u njegovoj patnji. Prema tome, Isus želi osmisliti patnju i bolest. Želi nas uvjeriti da patnja i bol nisu znak odbačenosti, Božjeg zaborava, već da mogu postati izvorom blagoslova. Patnja može čovjeka učiniti bogatijim i plemenitijim za izuzetno iskustvo istinskog života.

Neka nikakva bolest ne umanji u nama iskrenu potrebu da budemo u ljubavi za druge.

Dok sami bolujemo znajmo primijetiti pokraj sebe ili u svojoj sredini i one kojima je teško, možda još i teže nego nama u našoj boli i bolesti.

Gornji tekst je izvadak iz knjige Zvjezdana Linića “Riječ za dobar dan”. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net. Više o knjizi možete saznati na linku ovdje.


Objavljeno: 11. ožujka 2020.

Možda vam se svidi