Crkva slavi spomendane svetaca kroz cijelu liturgijsku godinu, a ti datumi gotovo uvijek označavaju dan kada je svetac preminuo, odnosno preselio se u vječnost.

Ipak, u svojoj liturgiji Crkva slavi i tri rođenja: Isusovo rođenje (25. prosinca), Marijino rođenje (8. rujna) i rođenje Ivana Krstitelja (24. lipnja).

Isusov rođendan

Isusovo je rođenje, sasvim očito, središnji blagdan za katolike jer označava dan kada se na svijet rodio Bog koji je postao čovjekom. Ovaj blagdan savršeno nadopunjuje onaj koji mu prethodi devet mjeseci ranije – Blagovijest (25. ožujka). Tada slavimo trenutak u kojem se utjelovljenje doista dogodilo, odnosno kada je Isus začet u Marijinoj utrobi.

Marijin rođendan

Za katolike je proslava rođendana Gospe (blagdan poznat i kao Mala Gospa) također vrlo važan. Jednako kao što je Božić povezan s blagdanom devet mjeseci ranije, tako i proslava Djevičina rođenja 8. rujna upućuje na datum devet mjeseci unatrag – na 8. prosinca kada slavimo Bezgrešno Začeće Marijino.

Rođendan Ivana Krstitelja

Rođendan Ivana Krstitelja također je bogat simbolikom. Ponovno vidimo povezanost datuma: Ivanov rođendan pada točno šest mjeseci prije Badnjaka jer je anđeo Gabrijel rekao Mariji da je njezina rođakinja u šestom mjesecu trudnoće, što znači da je Ivan šest mjeseci stariji od Isusa.

Ivan je zajedno sa svojom majkom bio pod posebnom Marijinom zaštitom i skrbi. Crkvena predaja drži da se tijekom susreta Marije i Elizabete Ivan napunio Duhom Svetim te je stoga rođen već očišćen od istočnoga grijeha. (U Evanđelju po Luki 1,15 vidimo kako je anđeo Gabrijel navijestio Ivanovu ocu Zahariji da će se to dogoditi: “Duha Svetoga bit će pun već od majčine utrobe.”)