Centar za primijenjena istraživanja u apostolatu (CARA), koji djeluje pri uglednom američkom sveučilištu Georgetown, objavio je podatke o zemljama s najvećim postotkom katolika koji redovito pohađaju nedjeljna misna slavlja.

Lista obuhvaća 36 zemalja, a temeljena je na podacima iz Svjetskog ispitivanja vrijednosti (The World Values Survey – WVS) koje se periodično provodi od 80-ih godina prošlog stoljeća.

Prema istraživanju, najveći udio katolika koji redovito sudjeluje na bogoslužjima ima Nigerija (94% od ukupnog broja katolika) dok iza nje slijede Kenija (73%) i Libanon (69%).

U ispitivanje su uključene i Hrvatska te Bosna i Hercegovina. U Hrvatskoj udio “redovitih katolika” iznosi 27%, što je nekoliko postotnih poena iznad brojke koja se neformalno spominje u domaćim crkvenim krugovima (upućeniji govore o, ovisno o sredini, dvadesetak posto). U susjednoj BiH situacija je nešto bolja s 48% katolika koji svake nedjelje sudjeluju na euharistiji.

Foto: CARA

Najveći postotak među europskim zemljama uključenima u istraživanje bilježi Poljska (52%), dok veći udio katolika na misama od Hrvatske imaju i Slovačka (40%), Italija (34%) te Albanija (29%). Španjolska bilježi identičnih 27%.

Tri zemlje s najnižim udjelom “redovitih katolika” su Brazil i Francuska s 8% te Nizozemska sa 7%. Brojka je posebno porazna za Brazil koji ima najveću ukupnu katoličku populaciju među državama svijeta.

Slučaj te zemlje indikativan je i zbog još jedne zanimljivosti. Naime, istraživanje je pokazalo kako ne postoji snažna korelacija između postotka katolika koji sudjeluju na bogoslužjima i onih koji se smatraju religioznima.

Tako se više od 80% katolika u Brazilu naziva religioznima nasuprot već spomenutih 8% koji pohađaju vjerske obrede. Slično je i u Urugvaju, zemlji koja prema istraživanju ima najveći postotak religioznih katolika (97%), ali samo 23% sudjeluje na misnim slavljima tjedno ili češće. Da religioznost ne utječe (barem ne značajno) na pohađanje bogoslužja najbolje se vidi na slučajevima Hrvatske te BiH koje imaju identičan udio religioznih katolika od 88%, ali unatoč tome, kao i činjenici da se radi o susjednim zemljama u kojima ogromnu većinu katolika čine pripadnici istog naroda, bilježe poprilično različit stupanj njihovog sudjelovanja na redovitoj euharistiji.

S druge strane, pokazalo se da postoji snažnija korelacija između ekonomskog razvoja (bilježenog BDP-om po stanovniku) i odlazaka na nedjeljnu misu. Tako je veće sudjelovanje zabilježeno u zemljama s nižim BDP-om po stanovniku dok bogate zemlje poput Švicarske i Nizozemske imaju puno niži udio aktivnih katolika (uz određene iznimke poput Italije i Novog Zelanda).

Kako navode iz CARA-e “točni mehanizmi povezani s ekonomskim razvojem i bogatstvom koji utječu na sudjelovanje katolika u vjerskom životu (…) ostaju nejasni, ali imaju snažan utjecaj”.