DON IVAN BODROŽIĆ O MARIJI BEZGREŠNOJ

Ona koja je znak i sredstvo Božjeg smilovanja cijelom svijetu

Marijino bezgrešno biće je bilo kao posuda preko koje se izlila Božja punina, a da se ona sama pri tome nije praznila. Stoga nije bez razloga ova svetkovina uzeta za početak izvanrednog Jubileja milosrđa, jer upravo u Mariji bez grijeha začetoj je početak novoga svijeta koji se odlikuje izljevom milosrđa na ljudski rod.

Foto: Shutterstock.com

Foto: Shutterstock.com

Gotovo da je suvišno tumačiti kako se mi ljudi znamo ophoditi prema tekućinama sukladno njihovoj vrijednosti, namjeni i količini. Ako raspolažemo nekom dragocjenom tekućinom, nećemo je tek tako ulijevati u bilo kakve spremnike, nego ćemo tražiti prikladan spremnik ili bocu u koju je možemo uliti. Nije svejedno radi li se o zapaljivoj ili eksplozivnoj tekućini, radi li se o pitkoj ili otrovnoj, ili pak o miomirisu ili o zagađenoj i zagađujućoj tvari. Za dragocjene i čiste tekućine tražit ćemo i čistu bocu koja odgovara i može na dostojan način čuvati sadržaj o kojem je riječ. Osim toga imat ćemo u vidu i količinu tekućine koju želimo uliti u bocu, jer u bocu od litre teško možemo naliti dvije litre ili više od toga.

Milosrđe očitovano na Mariji

Slikom tekućine i boca u koje se sprema možemo prispodobiti i dar Božjega milosrđa koje Bog ulijeva u ljudske živote. Služeći se tom slikom iz svakodnevnoga života opisujemo neizmjernoga Boga koji je došao među nas ljude i podvrgao se svim zahtjevima naše ljudskosti kako bi neizmjernost svoga života pretočio u naše živote. Međutim, ljudi sami po sebi nisu bili dostojni spremnici njegova čistog božanstva, te ih je prije trebao očistiti da ih učini prikladnima. Želeći nam iskazati milosrđe i među nama prebivati otvarajući nam vrata vječnoga života, tražio je dostojnu posudu za svoje božanstvo, a opet posuda koja je bila u mogućnosti primiti puninu njegova milosnoga dara. Takvu posudu je pronašao u Mariji, u onoj koju u litanijama nazivamo Posudom duhovnom, jer se u njoj nastanila sva sila Duha Božjega. No time što je se Bog nastanio u Mariji, on joj je iskazao milosrđe, jer ona nije imala nikakvih prethodnih zasluga po kojima bi zavrijedila takav milosni dar. Stoga je ispravnije reći da je on Mariju učinio takvom posudom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zato njoj anđeo Gabrijeli i govori: Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. Naći milost u Boga znači da joj je Bog iskazao svoje milosrđe. Bog je iskazao milosrđe Mariji iz doma Davidova time što ju je od začeća sačuvao bez grijeha začetom, čime je stvorio pretpostavke da se po njoj smiluje cijelom ljudskom rodu. Upravo na njoj se očituje da je Bog prethodio svakoj ljudskoj inicijativi i zasluzi. Bog je prvi uvijek djelovao kao milosrdni djelitelj milosrđa koji prvi pristupa i bez ikakvih ljudskih zasluga iskazuje milosrđe čovjeku. Anđeo joj, nazivajući je i milošću punom, samo objavljuje ono što je već pri začeću učinio sačuvavši je od svake ljage grijeha. Možda nam se u svijesti nameće pitanje: Zašto je Bog izabrao baš Mariju? Zašto je se njoj smilovao i njoj iskazao milosrđe? Zar nije mogao nekome drugome i zar nije mogao na drugačiji način? Mogli bismo tako do u nedogled nizati pitanja kojima ne znamo odgovore, a usput zaboraviti da na samu bit Božjeg smilovanja. To jest možemo, postavljajući takva i tolika pitanja, zaboraviti i previdjeti da je bitno da nam se smilovao, a ne zašto po Mariji i zašto na takav način. Već je sveti Pavao upozoravao svoje sunarodnjake da nemaju pravo na takav način Boga optuživati i izvoditi na sud samo zato što je odlučio i pogane uvrstiti u svoj narod i privesti spasenju. Apostol će podsjetiti kako je Bog već Mojsiju rekao: Smilovat ću se kome hoću da se smilujem; sažalit ću se kome hoću da se sažalim. (Rm 9,15 i Izl 33,19)

I nama je preko Mojsija i Pavla objavljeno da bespotrebno tražimo od Boga odgovore i da nije primjereno gotovo ga optuživati kao da nam je zlo učinio time što je odlučio Mariji iskazati svoje smilovanje. Kad polazimo s krivih osnova tumačiti Božju namisao, onda takve riječi vrijede i za nas, te dobijemo kao konačni odgovor slobodu Božjeg odabira. Zar Bog nama treba polagati račune i onda kada nam čini dobro? Jer njegovo odabir da nam se smiluje izborom i darom milosti Mariji kako bi bila bezgrešno začeta nije protiv nas, nego je za nas i za naše spasenje. Osim toga, nemamo pravo Bogu predbacivati pogotovo zato što, kad čini dobro i kad Mariji iskazuje milosrđe, ne iskazuje samo njoj, nego želi da dar koji je ona primila postane dar svima i baština svih naroda. U tom duhu je Marija, svjesna da je Bog izabire kako bi svima pokazao svoje milosrđe, i zapjevala da će je blaženom zvati svi naraštaji (usp. Lk 1,48). Zato Bog nije spreman dopustiti čovjeku da ga proziva i osuđuje, jer on ne dolazi u svijet kako bi ljude sudio, nego kako bi ih spasio po svome Sinu, pokazujući da milosrđe neće zadobiti samo oni koji se daju osuditi svojim postupcima i koji ga odbacuju nemarom, nevjerom i bezboštvom.

Milosrđe ljudskome rodu

Upravo jer joj je milosrđe Božje bilo iskazano od samoga začeća, anđeo objavljuje Mariji da Bog s njom ima poseban plan. Riječ je o planu koji se tiče ne samo nje nego i završnog dara milosti i konačnog smilovanja nad ljudskim rodom. Njoj je objavljeno da joj je milosrđe iskazano kako bi donijela na svijet Sina Božjega koji će biti znak i sredstvo Božjeg smilovanja cijelom čovječanstvu, te će tako i ona biti važna spona Božjega milosrđa svim ljudima. Konačni plan Božjega milosrđa započinje se ostvarivati u trenutku kad Bog Mariju čuva od grijeha u svom milosrđu, to jest kad je čuva punom milosti. Primivši ovaj Božji dar Marija nije činila drugo nego je predanim životom surađivala s Bogom, te je došla do onog trenutka kad se Božji plan doista i konkretizira i ostvaruje u povijesti. Kao Bezgrešna ponudila je Božjem Sinu milosno utočište u čovječanstvu, nakon čega je on obasuo čovječanstvo puninom milosrđa darujući svoj život kao otkupninu za ljudske grijehe. Marijina bezgrešnost je bila tako u službi oproštenja grijeha, što je bio pravi cilj Božje milosrdne ljubavi.

Doista, najveće milosrđe koje Bog može i želi iskazati čovjeku je da ga oslobodi grijeha i da mu vrati iskonsko dostojanstvo Božjega djeteta. Bog koji jedini može opraštati grijehe ljudskome rodu i koji je oslobodio i Mariju ljage grijeha, to jest iskazao joj je milosrđe time što nije dopustio da je grijeh zahvati, stavlja svima pred oči Mariju kao model prihvaćanja Božjega milosrđa i suradnje s njim. I kao što je ona bezgrešnim životom odgovorila na dar iskazanoga milosrđa, tako je i nama cilj odgovoriti na Božji poziv koji se sastoji u odbacivanju grijeha i u životu sukladnom s Božjom milošću nakon što smo po Isusu zadobili njegovo milosrđe. A ako se pitamo je li to moguće i na koji način, Marijin primjer je jasan: Otvorenom suradnjom s Božjom milošću moguće je ostvariti posvemašnju vjernost Bogu, te tako ostvariti prave domete ljudskosti kojima teži svaki čovjek, a Marija ih je prva dosegla.

Kako je očito, Marija je bila bez grijeha začeta, kako bi Bog ulio u njezino biće svoju neprocjenjivu milost, te kako bi po njoj na svijet izlio neizmjerno milosrđe dajući po njoj svoga Sina. Zato je ona bila izuzetna priprava i pretpostavka ostvarenja Božjeg plana milosrđa na zemlji, a ne usamljeni slučaj Božje ljubavi za čovjeka. Marijino bezgrešno biće je bilo kao posuda preko koje se izlila Božja punina, a da se ona sama pri tome nije praznila. Stoga nije bez razloga ova svetkovina uzeta za početak izvanrednog Jubileja milosrđa, jer upravo u Mariji bez grijeha začetoj je početak novoga svijeta koji se odlikuje izljevom milosrđa na ljudski rod. A sam Jubilej milosrđa u nama će donijeti onoliko plodova koliko ga budemo živjeli na tragu Marijina svjedočanstva o Očevom milosrđu koje nas oslobađa grijeha i obdaruje novim životom.

dr. don Ivan Bodrožić

Ostale tekstove iz kolumne ovoga autora potražite ovdje.


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 8. prosinca 2015.

Možda vam se svidi