Donosimo dio prikaza učenja Crkve o liturgijskom vremenu korizme, počevši od vremena Drugoga vatikanskog sabora, koji je pripremio vlč. Tomislav Hačko.

2.3. Zakonik kanonskoga prava

Govoreći o svetim vremenima, Zakonik o vremenu korizme govori u kontekstu govora o danima pokore tijekom liturgijske godine.

Također, ovdje pronalazimo i propise Katoličke Crkve vezane uz post i nemrs:

Kan. 1249 – Po božanskom zakonu svi su vjernici, svatko na svoj način, dužni činiti pokoru; ipak, da bi se svi međusobno povezali nekim zajedničkim obdržavanjem pokore, propisuju se pokornički dani, u koje neka se vjernici na poseban način posvete molitvi, neka izvršuju djela pobožnosti i dobrotvornosti, neka se odriču sebe, neka izvršuju vjernije svoje obveze i neka obdržavaju osobito post i nemrs, prema odredbi kanona koji slijede.

Kan. 1250 – Pokornički su dani i vremena u općoj Crkvi svaki petak u godini i korizmeno vrijeme.

Kan. 1251 – Uzdržavanje od mesne ili druge hrane, prema propisima biskupske konferencije, neka se obdržava svakog petka u godini, osim ako se podudaraju s nekim danom ubrojenim među svetkovine; nemrs pak i post na Pepelnicu i na Petak muke i smrti Gospodina našega Isusa Krista.

Kan. 1252 – Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili četrnaestu godinu života; zakon pak posta obvezuje sve punoljetne sve do započete šezdesete godine. Neka se pastiri duša i roditelji ipak brinu da se oni koji zbog maloljetnosti nisu obvezni na post i nemrs pouče o pravom smislu pokore.

Kan. 1253 – Biskupska konferencija može pobliže odrediti obdržavanje posta i nemrsa, a isto tako zamijeniti ih, u cijelosti ili djelomično, drugim oblicima pokore, osobito djelima dobrotvornosti i vježbama pobožnosti.

2.3.1. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA

Što se tiče odredbi Hrvatske biskupske konferencije, 1994. godine određeno je da nemrs obvezuje svakog petka, a može se, osim u korizmi, u cijelosti ili djelomično, zamijeniti drugim oblicima pokore, posebno karitativnim djelima, odricanjem od pića, pušenja, zabave, kao i vježbama pobožnosti (kan. 1253; Službene vijesti HBK, 1/1994., str. 10).

2.3.2. ZAGREBAČKA NADBISKUPIJA

Na kraju svake godine, (nad)biskup za svoju (nad)biskupiju donosi smjernice vezane uz post i nemrs u idućoj kalendarskoj godini. Tako za vjernike Zagrebačke nadbiskupije u 2023. godini vrijedi sljedeće (SVZN, 6/2022, str. 474):

Katoličkim vjernicima preporučuje se post i molitva, posebno petkom, kao dragocjeno sredstvo na putu zajedništva s Bogom i služenja braći ljudima. Stoga je važno da svećenici povremeno na to podsjete župljane i protumače im kršćansko poimanje molitve i posta.

POST i NEMRS obvezuju vjernike na Pepelnicu i Veliki petak. Uzdržavanje od mesne ili druge hrane obvezuje svakog petka u godini, osim ako se petkom slavi neka svetkovina (kan. 1251 ZKP).

NEMRS obvezuje svakog petka, a može se, osim u korizmi, u cijelosti ili djelomično, zamijeniti drugim oblicima pokore, posebno karitativnim djelima, odricanjem od pića, pušenja, zabave, kao i vježbama pobožnosti (kan. 1253; Službene vijesti HBK, 1/1994., str. 10).

Zakon NEMRSA obvezuje sve koji su navršili četrnaest godina života, a zakon POSTA obvezuje sve punoljetne osobe do započete šezdesete godine života (kan. 1252 ZKP).

Ima životnih okolnosti kada iz opravdanih razloga vjernici ne mogu petkom izvan korizmenog vre­mena obdržavati nemrs. Da bi se izbjegle poteškoće u savjesti, u skladu s kanonskim odredbama, ovime podjeljujem oprost od nemrsa tijekom 2023. godine za slučajeve kad vjernici petkom izvan korizme sudjeluju na vjenčanju, sprovodu ili nekom sličnom događaju (kan. 87, § 1 ZKP). Svi koji se budu koristili navedenim oprostom posvjedočit će nekim drugim dobrim djelom svoje poštovanje prema Isusovoj muci i smrti, kojih se spominjemo posebno petkom.

Pozivam braću svećenike da i maloljetnim župljanima tumače pravo poimanje pokore te ih poučavaju da nisu dužni postiti prije punoljetnosti.

2.4. Katekizam Katoličke Crkve

Dok s jedne strane Katekizam govori o otajstvu korizmenog vremena i njegovoj ulozi u otajstvu spasenja, s druge strane naglašava i pokorničku dimenziju toga vremena:

540 Napastovanje Isusa očituje kakvo je mesijanstvo Sina Božjega, suprotno onome što mu ga predlaže Sotona i koje mu ljudi žele pripisati. Zato je Krist pobijedio napasnika za nas: „Nemamo takva Velikog svećenika koji ne bi mogao biti supatnik u našim slabostima, nego koji je u svemu iskušan kao i mi, osim u grijehu“ (Heb 4, 15). Crkva se svake godine četrdesetdnevnom korizmom sjedinjuje s Isusovim otajstvom u pustinji.

1094 – 1095 (…) Tako potop i Noina korablja, a isto tako oblak i prijelaz kroz Crveno more, predoznačuju spas po krštenju; voda iz stijene slika je Kristovih duhovnih darova; a mana u pustinji pralik euharistije, „pravoga kruha s neba“ (Iv 6, 32).

Zato Crkva, napose u došašću i korizmi te nadasve u vazmenoj noći, kroz „danas“ svoje liturgije, iznova čita i proživljuje te velike događaje povijesti spasenja. Ali to traži također da kateheza pomogne vjernicima da se otvore tom „duhovnom“ razumijevanju nauma spasenja, kako ga crkvena liturgija očituje i čini da živi.

1438 Vremena i dani pokore u tijeku liturgijske godine (korizmeno vrijeme i svaki petak na spomen smrti Gospodinove) jaki su trenuci pokorničke prakse Crkve. Ta su vremena naročito prikladna za duhovne vježbe, pokornička bogoslužja, hodočašća u znak pokore, svojevoljno odricanje kao post i milostinja, te bratska raspodjela dobara (karitativna i misionarska djela).