Papa Franjo u nedjelju je molio za djecu koja boluju od rijetkih bolesti.

“Danas se obilježava Svjetski dan rijetkih bolesti… Pozdravljam članove nekih udruga zauzetih na tome području koji su došli na Trg”, rekao je Papa nakon nedjeljnog Angelusa.

“U pogledu rijetkih bolesti, važnija je nego ikad mreža solidarnosti između članova obitelji koje ove udruge jačaju. Ona pomaže pojedincima da se ne osjećaju samima i razmjenjivati međusobno iskustva i savjete. Potičem inicijative kojima se podupire istraživanje i skrb i izražavam svoju bliskost bolesnima, obiteljima, ali posebno djeci. Valja biti blizu bolesnoj djeci, djeci koja pate, moliti za njih, dati im da osjete milovanje Božje ljubavi i nježnost, liječiti djecu i pratiti djecu koja boluju od nepoznatih bolesti ili za koje postoji dosta loša prognoza. Molimo za sve osobe koje imaju ove rijetke bolesti, posebno molimo za djecu koja pate”, istaknuo je Sveti Otac.

28. veljače obilježava se Dan rijetkih bolesti, a 2008. godine ustanovila ga je Europska organizacija za rijetke bolesti, kako bi podigla svijest o pojedincima koji od njih boluju.

Osim Pape, na Dan rijetkih bolesti referirao se i kardinal Peter Kodwo Appiah Turkson, prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja.

“Ljudi koji žive s rijetkim bolestima spadaju među najranjivije skupine u društvu. Mnoge od ovih bolesti su neizlječive i obično su kronične, progresivne, degenerativne i onesposobljujuće; heterogene su, pretežno se javljaju kod djece i zahtijevaju skupe tretmane”, naglasio je kardinal te ukazao kako takve bolesti budu i zanemarene zbog nedovoljnog medicinskog znanja, što otežava pravodobno postavljanje dijagnoze, pa je shodno tomu potrebno više vremena za prepoznavanje invaliditeta i pristup podršci koja je nužna takvim osobama, ne samo u pogledu zdravlja nego također ekonomskih, obrazovnih i socijalnih potreba.

“Sve to sprečava ovu našu dragu braću i sestre da se integriraju u društvo, ostvare svoj potencijal, aktivno sudjeluju u obiteljskom, radnom i društvenom životu, što je nužno za razvoj njihove osobnosti, generirajući tako diskriminaciju i usamljenost”, naveo je Turkson napomenuvši kako je sve otežala aktualna pandemija Covid-19.

“Donositelji politika i institucije različitih razina, nacionalnih i međunarodnih, pozvani su zajamčiti pravo na zdravlje cijeloj populaciji, promicanjem međunarodne suradnje, razmjene znanja i održivijih i otpornijih zdravstvenih sustava koji ne zaboravljaju na potrebe najranjivijih i nikoga ne zapostavljaju”, istaknuo je pročelnik Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj poručivši kako je nužno promicati kulturu skrbi koja se temelji na promicanju dostojanstva svake ljudske osobe, solidarnosti sa siromašnima i bespomoćnima, općem dobru i zaštiti stvorenja.

“Samo osiguravanjem pravednog i inkluzivnog pristupa skrbi i zdravstvenoj zaštiti za najugroženije, možemo izgraditi humanije društvo u kojem se nitko neće osjećati osamljen, napušten ili isključen. I upravo je ‘polazeći od društvene ljubavi moguće napredovati prema civilizaciji ljubavi, na koju se svi možemo osjećati pozvanima’ (usp. Fratelli Tutti, br. 183)”, naveo je kardinal potaknuvši sve da poglavito u korizmeno vrijeme iskazuju ljubavi prema onima koji pate, koji su napušteni i ožalošćeni.