Uoči trećeg apostolskog putovanja pape Lava XIV. u četiri afričke zemlje, koje započinje u ponedjeljak 13. travnja, vatikanski državni tajnik kardinal Pietro Parolin razgovarao je za Vatican News o Papinoj namjeri da bude blizu onima koji žive na egzistencijalnim periferijama, donoseći im Kristovu nadu.

Alžir, Kamerun, Angola i Ekvatorska Gvineja čekaju dolazak pape Lava XIV. koji će biti u Africi do četvrtka 23. travnja. Tijekom prvoga dijela putovanja Sveti će Otac posjetiti Annabu, drevni grad Hipon, i to ne samo kao komemorativni čin – ističe kard. Parolin – nego čin dubokog identiteta i, ponajviše, duhovne dosljednosti.

U spomenutim su zemljama u tijeku završne pripreme, dok se s nestrpljenjem iščekuju Papine riječi koje će se – kako je istaknuo ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Matteo Bruni tijekom susreta s novinarima na kojemu je predstavio treće apostolsko putovanje – među ostalim, odnositi na teme mira, dijaloga, brige o stvorenom svijetu, migracija i obitelji. Što se tiče grabežljive logike koja često obilježava afrički kontinent, potičući siromaštvo, korupciju i nasilje, kardinal Parolin se nada da će katolici biti graditelji pravednosti, mira i solidarnosti.

Blizina s onima na egzistencijalnim periferijama

Nit vodilja toga apostolskog putovanja tijekom kojega će papa Lav XIV. posjetiti četiri zemlje nalazi se – prema riječima kardinala Parolina – u odluci Svetoga Oca da donese prisutnost Crkve tamo gdje je ljudska patnja najizraženija. Riječ je o četiri zemlje, različite po svojoj povijesti, društvenom kontekstu i političkim izazovima, ali povezane temeljnom stvarnošću obilježenom i svjetlom i sjenama: živahnim i duboko ukorijenjenim katoličkim zajednicama, ali i siromaštvom, krhkošću, nejednakošću i neriješenim napetostima. Papa Lav XIV. putuje u Afriku kako bi bio blizu onima koji žive na egzistencijalnim periferijama – napomenuo je kardinal.

Alžir

Prva zemlja u koju će Sveti Otac doputovati bit će Alžir, te će u njegovom glavnom gradu posjetiti Veliku džamiju, a u Annabi, drevnom Hiponu služit će svetu misu. Stoga je na pitanje koje značenje ima taj povratak duhovnoga sina svetog Augustina na mjesta hiponskoga svetca i koliko to može utjecati na muslimansko-kršćanski dijalog u zemlji s muslimanskom većinom, državni tajnik primijetio da je u tom kontekstu sveti Augustin element dijaloga: on je prirodno mjesto susreta između kršćanske tradicije i islamskoga svijeta. Posjet Velikoj džamiji u Alžiru potpuno se uklapa u tu perspektivu, kao prirodan nastavak puta međureligijskoga dijaloga koji je već započeo u Turskoj i Libanonu; dijalog koji Sveti Otac namjerava nastaviti sa strpljenjem i odlučno.

Kamerun

U Kamerunu će Sveti Otac posjetiti tri grada: Yaoundé, Bamendu i Doualu. S obzirom na napetosti u nekim regijama te zemlje te u kontekstu pogoršanja sigurnosne i humanitarne situacije, posjet Petrova nasljednika pokazuje pozornost i brigu koju opći Pastir Crkve ima za svoje stado, nastojeći iz blizine razumjeti njihove teškoće i hoditi uz njih – napomenuo je kardinal. Općenito, Sveti Otac posjećuje tu zemlju kao nositelj nade, osobito za mlade, te pomirenja i mira. Njegova je poruka poticaj na dijalog i međusobno poštovanje.

Angola

Što se pak tiče Angole, kardinal Parolin je napomenuo kako tri mjesta koja će Sveti Otac posjetiti u toj zemlji – glavni grad Luandu te mjesta Muxime i Saurimo – u određenom smislu simboliziraju izazove i nade s kojima se ta zemlja trenutno suočava. Luanda i Saurimo predstavljaju bogatstva zemlje. Glavni grad je sada već oaza blagostanja koja privlači strana ulaganja i imigraciju iz ruralnih područja. Saurimo je središte poznato po rudarskim aktivnostima, posebno dijamanata. Iako je iskorištavanje prirodnih resursa donijelo prosperitet, ne mogu se zanemariti neke od njegovih negativnih posljedica, poput iskorištavanja radnika, povećanja društveno-gospodarskih razlika i utjecaja na okoliš.

Ekvatorska Gvineja

Posljednja zemlja koju će Papa posjetiti bit će Ekvatorska Gvineja koja je – primijetio je državni tajnik – jedna od najkatoličkijih zemalja u Africi, s 80% stanovništva koje ispovijeda katoličku vjeru. Slijedeći stope svetoga Ivana Pavla II., koji je tu zemlju posjetio 1982. godine, taj će se posjet ostvariti u okviru obilježavanja 170. obljetnice početka evangelizacije te zemlje (1855.-2025.), pod geslom “Krist, svjetlo Ekvatorske Gvineje, prema budućnosti nade”. Papin posjet i njegovi susreti, posebno s mladima i obiteljima, ponovno rasplamsavaju plamen njihove vjere, potičući ih da njeguju i ustraju u kršćanskim vrijednostima.

Diplomatsko značenje putovanja

Na pitanje koliko je to putovanje u Afriku važno i na diplomatskoj razini, kardinal Parolin je istaknuo da svako apostolsko putovanje ima diplomatsko značenje, jer je ono prilika za učvršćivanje bilateralnih odnosa između Svete Stolice i zemalja koje posjećuje Papa koji tako ima priliku sastati se s vlastima i razgovarati o pitanjima od zajedničkoga interesa, bilo nacionalnoga, regionalnoga i međunarodnoga. Kao što je dobro poznato, papinska diplomacija ima jasne ciljeve: zaštitu temeljnih sloboda, posebno vjerske slobode, promicanje mira, poticanje dijaloga, uključujući međureligijski dijalog, zaštitu dostojanstva svake ljudske osobe te poticanje cjelovitog razvoja stanovništva. Iz te perspektive, svaka etapa sljedećeg apostolskog putovanja, koje obuhvaća Magreb i subsaharsku Afriku, postaje prilika za potvrdu zauzimanja Crkve, zajedno s civilnim i vjerskim institucijama, za miran zajednički život različitih vjera i etničkih skupina, za socijalnu pravednost, borbu protiv siromaštva i zaštitu ljudskoga dostojanstva.

Prisutnost Crkve

Osvrćući se na činjenicu da je Afrika često izložena pljačkaškim praksama i obilježena siromaštvom, korupcijom i nasiljem, kardinal je istaknuo da je to kontinent bogat ljudskim, kulturnim i prirodnim resursima, ali ipak je prečesto izložen dinamikama koje ometaju njegov razvoj: siromaštvom, korupcijom, nasilje i iskorištavanjem, koji dolaze i izvana te dodatno osiromašuju već ranjivo stanovništvo. Prekidanje tih mehanizama zahtijeva zauzimanje i ustrajnost – napomenuo je te dodao da je Katolička Crkva u Africi prisutna kroz škole, bolnice, prihvatne centre i karitativna djela koja često pružaju konkretan odgovor na osnovne potrebe ljudi. Ali odgovor Crkve nije ograničen samo na karitativni rad: on uključuje oblikovanje savjesti i odgoj mladih za vrijednosti dostojanstva, pravednosti i solidarnosti. Tu su katolički vjernici pozvani imati odlučujuću ulogu kao aktivni subjekti promjene u vlastitom životu, u raznim zajednicama i u institucijama.

Papin posjet – čin povjerenja u budućnost tog kontinenta

Državni je tajnik na kraju izrazio nadu da će to apostolsko putovanje ostaviti dubok trag u tri usko povezane dimenzije: miru, dijalogu i rastu lokalne Crkve. Afrika je mladi kontinent, bogat vjerom i vitalnošću, a posjet Svetog Oca čin je povjerenja u njegovu budućnost; budućnost koju Crkva namjerava i dalje pratiti predano i s nadom.