PROMJENE U KATEKIZMU

Evo kako su katolički publicisti i moralni teolozi reagirali na odluku Pape o promjeni članka Katekizma o smrtnoj kazni

To je glavna tema svih svjetskih katoličkih publikacija ovih dana…

Odluka pape Franje da promijeni članak 2267. Katekizma Katoličke Crkve u kojem se progovara o smrtnoj kazni, pa se nakon preinake ta kazna opisuje kao „neprihvatljiva“ s pozicije katoličkog nauka, izazvala je niz reakcija katoličkih publicista i teologa.

Reakcije variraju od potpore Papi i ukazivanja na činjenicu kako je njegova odluka posljedica ranijih promjena u odnosu Crkve prema pitanju smrtne kazne, promjena koje su jasno zastupali i njegovi prethodnici. U drugim i drugačije intoniranim komentarima tvrdi se, pak, kako je promjena u Katekizmu „opasan“ doktrinarni presedan i odmak od višestoljetnog nauka Crkve koji nikada u smrtnoj kazni nije vidio intrinzično zlo.

Tako je za stranicu Crux o. Jeff Kirby, inače doktor moralne teologije, napisao kako je papa Franjo „iskoristio ovlasti koje mu je kao nasljedniku sv. Petra i čuvaru i tumaču apostolske tradicije dao sam Bog“.

Tekst nastavlja ispod oglasa

„Svima upućenima jasno je kako je ovaj razvoj (misli se na nauk o smrtnoj kazni, op. a.) bio dulje vrijeme pripreman i nikoga ne bi trebao iznenaditi“, piše Kirby i nastavlja:

„Razvijeni nauk, smješten unutar Katekizma Katoličke Crkve, sada ima status redovitog Učiteljstva koje traži od vjernika religijski pristanak uma i volje. Ne smije biti odbačen kao običan prudencijalni sud. On je obvezujući za sve vjernike.“

Kirby je ukazao kako se odluka o promjeni Katekizma dogodila nekoliko dana prije blagdana Preobraženja Gospodinova. Podsjetio je čitatelje kako su apostoli na gori Tabor čuli Božji glas koji je uputio čovječanstvo da slijedi Isusa i njegov nauk. Usporedio je to s ovom odlukom o promjeni Katekizma, naglašavajući kako Bog, preko Pape, iznova poziva da slijedimo njegov nauk.

„Unatoč našim simpatijama i antipatijama, danas nam je upućen poziv. Isti onaj koji su svojedobno čuli apostoli Petar, Ivan i Jakov. ‘Njega slušajte’. Jesmo li spremni za to?“ pita se američki moralni teolog.

National Catholic Register je preko pera svoga autora bioetičara Patricka Leeja poručio kako je ovaj nauk o smrtnoj kazni „važna reafirmacija središnje poruke Evanđelja o ljubavi prema neprijatelju“.

„Papa Franjo je odlučio da nauk sveopćeg katoličkog Katekizma o smrtnoj kazni bude revidiran. Nekada je taj nauk ukazivao da smrtna kazna nije načelno pogrešna, ali je danas nepotrebna u većini slučajeva“, piše Lee.

Bioetičar je komentirao kako je lako predvidjeti reakcije na ovu Papinu odluku. „Konzervativci“ će, piše on, ovo protumačiti kao dodatnu konfuziju, a „liberali“ će u tome vidjeti najavu drugih mogućih promjena u nauku o, primjerice, spolnom moralu ili razvodu.

„Nitko od njih nije u pravu“, piše Lee i nastavlja:

„Postoje dvije vrste katoličkog nauka. Prvi je definiran i naučavan kao definitivan. Postoji i drugi, koji nije naučavan kao sveopći i definitivan. Prvi se ne može mijenjati, drugi može… Prvi naučava Crkva kao cjelina, Mistično Tijelo Kristovo i tu ne može biti pogrešaka. Drugi su naučavali pojedinci, među njima i čelnici, ali ne Crkva kao cjelina.“

Lee nastavlja kako je nauk o smrtnoj kazni u kategoriji ovoga drugoga i tako podložan promjeni. Ova promjena bila je najavljena još u nauku sv. Ivana Pavla II. koji je u enciklici Evangelium Vitae učio kako „čak niti ubojice ne gube svoje dostojanstvo, i sam Bog to jamči“.

Za razliku od ove dvojice komentatora koji u novom tekstu Katekizma vide jasan odmak od dosadašnjeg nauka, dominikanac Thomas Petri je u svojoj izjavi za Catholic News Agency rekao kako ne smatra da je ovdje došlo do promjene nauka, nego je papa Franjo na stanoviti način „preuredio“ prioritet u odnosima između nekoliko bliskih nauka.

“Čini mi se kako je ono što se dogodilo ovdje uspostavljanje drugačijeg odnosa između doktrina, nego nekakav ‘razvoj doktrine’. Između doktrine o državnim vlastima, doktrine o kazni, doktrine o dostojanstvu čovjeka i doktrine milosrđa… U tim zamršenim odnosima, papa Franjo stavlja milosrđe i strpljenje kao glavno načelo“, napisao je Petri, inače moralni teolog, naglašavajući kako po njegovu mišljenju novi tekst ne opisuje smrtnu kaznu kao intrinzično zlo.

Petri je ukazao i na to da društvene okolnosti i dalje imaju utjecaj na moralnu prosudbu o smrtnoj kazni. Dok na Zapadu, zbog unaprjeđenja zatvorskog sustava, nema više potrebe za smrtnom kaznom kao sredstvom zaštite građana od kriminalaca, to ne vrijedi za sve zemlje.

“Svakako postoje mjesta na kojima zatvor još uvijek nije dovoljan da zaštiti građane (jedan primjer za to možete pronaći OVDJE, op. a.). Čini mi se kako u ovome svijetu moramo i dalje prudencijalno prosuditi kako postoje situacije u kojima je smrtna kazna i dalje potrebna“, rekao je dominikanac i naglasio kako je nešto slično tome napisao i kardinal Luis Ladaria, prefekt Kongregacije za nauk vjere, u pismu koje je objavljeno uz objavu odluke o promjeni Katekizma, gdje je ustvrdio kako „eliminacija smrtne kazne ovisi o promjenama u društvenim okolnostima”.

Tekst nastavlja ispod oglasa

Dan Hitchens, urednik Catholic Heralda, u svom je komentaru naslovljenom „Trebaju li katolici biti zabrinuti?“ također napisao kako je pretjerano zaključivati da je „Papa promijenio nauk“. Pri tome Hitchens se poziva na američkog filozofa Edwarda Fesera koji je, tvrdi, svojim djelima jasno dokazao da je Crkva od svojih početaka načelno opravdavala smrtnu kaznu.

„Ovdje nije riječ o tome da se Papa poigrava s tim naukom. Moguće je ovdje iščitati promjene u katekizmu kao njegov politički iskaz o današnjem stanju pravosudnih sustava“, napisao je Hitchens.

Već spomenuti Feser je, međutim, u svom tekstu za uglednu američku katoličku publikaciju First Things bio najoštriji:

„Ako papa Franjo tvrdi da je smrtna kazna intrinzično zlo, onda nije u pravu on ili nisu u pravu Sveto pismo, crkveni oci i naučitelji i sve prethodne pape. Nema trećeg izbora. Kao što nema niti dvojbe tko bi u tom slučaju počinio pogrešku. Crkva je oduvijek priznavala kako i pape mogu činiti doktrinarne pogreške ako ne naučavaju ex cathedra“, napisao je Feser očito aludirajući da je u ovom slučaju pogrešku počinio papa Franjo.

Goran Andrijanić | Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

Objavljeno: 6. kolovoza 2018.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Vjersko informiranje koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Možda vam se svidi