PAPA O BORBI PROTIV GLADI

Prestanimo rasipati, ne budimo robovi konzumerizma i riješit ćemo glad u svijetu

Pristup nužno potrebnoj hrani pravo je svih ljudi; nastavimo se boriti protiv gladi bez skrivenih namjera – istaknuo je papa Franjo primivši 11. lipnja u Vatikanu sudionike 39. zasjedanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

FAO, glad, hrana

Foto: L’Osservatore Romano

Sveti se Otac tom prigodom spomenuo svojega sudjelovanja na drugoj Međunarodnoj konferenciji o prehrani, održanoj u studenom prošle godine.

Promijenimo svoj odnos prema prirodnom blagu, kao i način iskorištavanja zemlje; nemojmo pasti u ropstvo konzumerizma; prestanimo rasipati; tako ćemo suzbiti glad koja nije nerješivi problem. Papa Franjo nema dvojbi; pred podatcima koji se odnose na cijeli svijet, a koji pokazuju da se broj od milijardu i 200 milijuna gladnih ljudi iz 1992. godine smanjio, Papa je istaknuo da nema mnogo koristi od poznavanja brojeva, planiranja obveza i davanja savjeta. Naprotiv, moramo odgovoriti na prijeko potreban pristup hrani na koji svi ljudi imaju pravo. Prava ne dopuštaju isključivanje – napomenuo je Papa.

Posvuda vidimo da se povećava broj onih koji vrlo teško imaju uredne i zdrave obroke. Međutim, umjesto da djelujemo, mi radije ovlašćujemo druge, na svim razinama. I razmišljamo: naći će se netko tko će se pobrinuti, možda neka druga zemlja, ili neka vlada, ili pak neka međunarodna organizacija – primijetio je papa Franjo te potaknuo da se ne izbjegavaju teške teme, i pitanja „što možemo učiniti“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Napomenuvši potom da zabrinjavaju statistike o bačenoj hrani koje pokazuju da se od ukupno proizvedene, trećina baci, Sveti je Otac napomenuo kako uznemirava spoznaja da se velika količina poljoprivrednih proizvoda ne rabi za neposredne potrebe gladnih. Stoga je – prema Papinim riječima – bitno smanjiti bačenu hranu, te razmisliti o neprehrambenom korištenju poljoprivrednih proizvoda, jamčeći sve zdravije uvjete okoliša.

Papa Franjo je predložio da se promijeni stil života, jer ćemo tako – kako je rekao – možda trebati manje dobara. Umjerenost se ne suprotstavlja razvoju; štoviše, sad je već očito da je ona postala uvjet razvoja – napomenuo je Papa te nastavio razmišljanje ističući pravila tržišta povezana s glađu u svijetu. Nestalne cijene prehrambenih proizvoda priječe najsiromašnije da naprave programe, ili da računaju i na najskromniju prehranu. Razloga je mnogo – primijetio je Sveti Otac.

S pravom nas zabrinjavaju klimatske promjene, – napomenuo je – ali ne možemo zaboraviti financijske špekulacije. Primjer su za to cijene pšenice, riže, kukuruza, soje, koje se povezuje s unosnim fondovima, te se stoga više zaradi ako je veća njihova cijena. Pokušajmo i tu poći drugim putom, uvjeravajući se da zemljini proizvodi imaju vrijednost koju možemo nazvati „svetom“, jer su plod svakodnevnoga rada pojedinaca, obitelji i čitavih zajednica zemljoradnikâ. Njihovim radom često vladaju nesigurnosti, briga zbog klimatskih uvjeta, i strepnja zbog mogućega propadanja uroda.

Nužno je staviti zemljoradnički razvoj u središte gospodarskih aktivnosti, jačajući sposobnosti pučanstva za suočavanje s krizama, prirodnima ili onima izazvanim ljudskim djelovanjem. Za suočavanje sa siromaštvom, – prema Papinim riječima – nisu, naime, dostatne samo socijalne politike. Takvo se ponašanje može promijeniti ako u središte međunarodnih odnosa ponovno stavimo solidarnost, prenoseći ju iz rječnika u odluke politike, i to politike za drugoga. Ako će sve zemlje članice raditi za drugoga, ubrzo će doći do odobravanja djelovanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, i štoviše, ponovno će se otkriti njezina prvotna zadaća, onaj „Fiat panis“ (Neka bude kruha), koji se nalazi u njezinu znaku – napomenuo je Sveti Otac.

Govoreći potom i o odgoju ljudi za ispravnu prehranu, papa je Franjo napomenuo da je danas na zapadu problem velika potrošnja i rasipanje, dok je na jugu potrebno potaknuti lokalnu proizvodnju koja je u brojnim zemljama u kojima vlada kronična glad zamijenjena plodovima koji dolaze izvana. Izvanredna pomoć, međutim, nije dostatna i ne završava uvijek u pravim rukama – primijetio je Papa te dodao da se tako stvara ovisnost o velikim proizvođačima, a ako zemlja nema potrebnih raspoloživih sredstava, narod nije moguće prehraniti, te se tako povećava glad.

Klimatske promjene dovode do prisilnih preseljenja stanovništva, kao i do humanitarnih drama zbog nedostatka sredstava, počevši od vode koja je već razlog sukobâ koji će se u budućnosti umnožiti – napomenuo je Sveti Otac te istaknuo da stoga poželjna rješenja ne smiju zaboraviti središnji položaj ljudske osobe, koje je mjerilo svakog prava. Nije dostatno tvrditi da postoji pravo na vodu i ne učiniti ništa kako bi se učinila održivom potrošnja toga dobra, odnosno bogatstva, i kako bi se uklonilo svako rasipanje.

Voda ostaje simbol koji mnoge religije i kulture rabe u obredima kako bi izrazile pripadnost, te unutarnje pročišćenje i obraćenje. Polazeći od te simboličke vrijednosti, FAO može pridonijeti razmatranju uzora ponašanja kako bi danas, a i u budućnosti, zajamčio svim ljudima pristup vodi koja je nužna za njihove potrebe i za poljoprivredne djelatnosti – istaknuo je Papa.

I iskorištavanje zemlje je – prema Papinim riječima – isto tako veliki problem. Sve više, naime, zabrinjava prekupljivanje obradive zemlje od strane transnacionalnih poduzeća i zemalja, koje ne samo da lišava zemljoradnike najvažnijega dobra, nego izravno ugrožava suverenost zemalja. Mnogo je područja iz kojih se proizvedena hrana izvozi u inozemstvo, te se tako lokalno pučanstvo dvostruko osiromašuje jer nema ni hranu ni zemlju.

Papa Franjo je potom primijetio da ima područjâ na kojima žene ne mogu posjedovati zemljište koje obrađuju, što dovodi do nejednakosti prava koja ugrožava smirenost u obiteljskom životu, unatoč tomu što je najveći dio svjetske proizvodnje hrane djelo obiteljskih gospodarstava. Papa je stoga izrazio nadu u jačanje nacrta u njihovu korist, potičući države da pravedno urede korištenje i posjedovanje zemlje, te da rade u svrhu usklađivanja razlikâ i ujedinjavanja napora.

Tako više nećemo čitati da prehrambena sigurnost na Sjeveru znači uklanjanje masnoćâ i poticanje na kretanje, a na Jugu pribavljanje barem jednoga obroka dnevno. S obzirom na činjenicu da će do kraja 2050. godine na planetu biti 9 milijardâ stanovnika te da, prema procjenama Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, proizvodnju valja povećati, čak udvostručiti, Papa je potaknuo da se nastavi borba protiv gladi bez skrivenih namjera, i to na putu na kojemu sudjeluje i Crkva, zauzimajući se u promjeni ponašanja, jer bogatstva su Zemlje ograničena, stoga je vrlo hitno njihovo održivo korištenje.

RV | Bitno.net

 


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 13. lipnja 2015.

Možda vam se svidi