Jučer je Katolička Crkva obilježila 12 godina od izbora pape Franje za Petrova nasljednika. Tim je povodom Aleteia napravila kratki pregled dugovječnosti papa i pontifikata u posljednja dva stoljeća, točnije od 1800. godine.

Od izbora Pija VII. u ožujku 1800., 16 papa sjedilo je na Petrovoj stolici. Velika većina njih bili su Talijani, štoviše sve do izbora poljskog pape Ivana Pavla II. 1978. kardinali okupljeni u konklavi birali su isključivo pape iz Italije.

U prosjeku, dob pape u trenutku njegova izbora bila je 66 godina. Tri najstarija izabrana bili su Benedikt XVI. (78), Franjo (76) i Ivan XXIII. (76).

Pio IX., izabran 1846., postao je papa u najmlađoj dobi (54 godine), dok je Ivan Pavao II. imao 58 godina kada je došao na mjesto Petrova nasljednika.

Od 1800. prosječna dob pape na kraju pontifikata je oko 80 godina. Lav XIII. je papa koji je dosegao najvišu dob na dužnosti u tom razdoblju: umro je u dobi od 93 godine. Papa Benedikt XVI. doživio je 95 godina, ali otišao je sa službe u dobi od 85 godina.

Najduži pontifikat bio je onaj Pija IX., koji je Petrovu službu vršio više od 31 godine (1846. – 1878.), pet godina duže od drugog najdužeg pontifikata, onog Ivana Pavla II. (1978. – 2005.).

Ivan Pavao I. najkraće je bio papa. Izabran je 26. kolovoza 1978., preminuo 33 dana kasnije. Pontifikat Pija VIII. (1829. – 1830.) trajao je tek nešto više od godinu dana. Njegovo je upravljanje Crkvom bilo puno kraće od upravljanja njegova prethodnika, Pija VII. Potonji je bio na dužnosti gotovo četvrt stoljeća, unatoč Napoleonovim poniženjima, koji ga je zatočio na tri godine u tvrđavi Savoni.

Pontifikat Ivana XXIII. (1958. – 1963.) bio je jedan od najkraćih u posljednja dva stoljeća. No, sazivanjem Drugoga vatikanskog koncila nedugo nakon izbora, “dobri papa” odigrao je značajnu ulogu u povijesti Katoličke Crkve.

Jučerašnjom 12. obljetnicom svojeg pontifikata papa Franjo se približio prosječnom trajanju pontifikata od 1800. naovamo, koje iznosi 14 godina.