„Planiram ići tamo“, rekao je papa Franjo članovima Međunarodne teološke komisije 28. studenoga. Spomenuo je i kako Nicejski sabor „predstavlja prekretnicu na putu Crkve, ali i cijelog čovječanstva, jer je vjera u Isusa, Sina Božjega koji se utjelovio za nas i za naše spasenje, formulirana i ispovijedana kao svjetlo koje osvjetljava smisao stvarnosti i sudbinu cijele povijesti“.

„Nicejski sabor, potvrđujući da je Sin iste biti kao i Otac, ističe nešto važno: u Isusu možemo upoznati Božje lice, a u isto vrijeme i lice čovjeka, otkrivajući se sinovima u Sinu i braćom međusobno“, kazao je Franjo te istaknuo: „Tako bratstvo, ukorijenjeno u Kristu, postaje temeljna etička zadaća za nas.“

„Danas, zapravo, u složenom i često polariziranom svijetu, tragično obilježenom sukobima i nasiljem, Božja ljubav koja se objavljuje u Kristu i daje nam se u Duhu postaje poziv svima da uče hoditi u bratstvu i budu graditelji pravde i mira“, dodao je.

Razgovarajući s članovima Međunarodne teološke komisije tijekom njihova plenarnog skupa u Vatikanu, napomenuo je kako je važno da sastanak komisije uključuje izradu nacrta dokumenta o „trenutačnom značenju vjere ispovijedane u Niceji“.

„Takav dokument može biti vrijedan da tijekom jubilejske godine hrani i produbljuje vjeru vjernika te, polazeći od Isusova lika, nudi uvide i promišljanja korisna za novu kulturnu i društvenu paradigmu, nadahnutu upravo Kristovim čovještvom“, rekao je Papa te uputio i na važnost sinodalnosti. „Rekao bih da je došlo vrijeme poduzeti hrabar korak: da se razvije teologija sinodalnosti, teološka refleksija koja pomaže, potiče i prati sinodalni proces, za novu, kreativniju i odvažniju misijsku pozornicu koja se nadahnjuje kerigmom i uključuje sve sastavnice Crkve“, rekao je.

Inače, o mogućnosti posjeta pape Franje Turskoj, nagovijestio je u svibnju pravoslavni patrijarh Carigrada Bartolomej I., govoreći novinarima. Također, u rujnu je potvrdio da se zajedničko putovanje očekuje krajem svibnja 2025.

O Nicejskom saboru

Inače, Nicejski sabor održan je u drevnom gradu Niceji (Nikeji) 325. godine u tadašnjem Rimskom Carstvu, a današnjem İzniku, u sjeverozapadnoj Turskoj, oko 110 km od Istanbula.

Bio je to prvi ekumenski tj. sveopći sabor u Crkvi. Kao takvoga prihvaćaju ga Katolička Crkva, istočne pravoslavne Crkve, istočne predkalcedonske Crkve te druge kršćanske zajednice koje priznaju valjanost ranih crkvenih sabora.

Radi razlikovanja dobro je imati na umu da Nicejski koncil s više od 100 godina prethodi tzv. Kalcedonskom raskolu, koji je odvojio istočne zajednice od Rima, a dogodio se 700 godina prije Velikog raskola (1054.) koji je pak odijelio današnju istočnu Pravoslavnu Crkvu (koja je, ugrubo rečeno, formirana na nacionalnoj osnovi te postoji primjerice: Ruska, Srpska, Bugarska…) od Rimokatoličke.

Tijekom sabora biskupi su osudili krivovjerje arijanstva, koje je tvrdilo da je drugu božansku osobu – Sina stvorio Otac. To je naučavao svećenik Arije, koji se suočio s ekskomunikacijom zbog propagiranja hereze, te nije prihvatio da je Sin suvječan s Ocem.

Papa Franjo rekao je tijekom sastanka s izaslanstvom Ekumenskog carigradskog patrijarhata u lipnju da želi „svim srcem“ otputovati u Niceju kako bi obilježio važnu obljetnicu s Bartolomejom I.

Ako Papa bude išao u Tursku – što tek treba potvrditi Vatikan – to će se dogoditi usred jubilarne godine.