Papa Franjo ovlastio je 24. siječnja dekret kojim se priznaje čudo pripisano zagovoru Kanađanke bl. Marie-Léonie Paradis, čime je otvoren put njezinoj kanonizaciji, a u dekretima je priznato mučeništvo te herojski življene kreposti za još petero muškaraca i žena, javlja Vatican News.

Bl. Marie-Léonie Paradis utemeljiteljica je Družbe Malih sestara Svete Obitelji, rođena u L’Acadi u Kanadi 1840. Preminula je u kanadskom Sherbrooku 3. svibnja 1912., a papa Ivan Pavao II. beatificirao ju je 1984. u Montrealu. Čudo koje se pripisuje zagovoru bl. Marie-Léonie, a prihvaćeno je za kanonizaciju, ozdravljenje je novorođene djevojčice od asfiksije, zatajenja organa i moždane disfunkcije. Čudo se dogodilo u Quebecu 1986. godine.

Bl. Marie-Léonie stupila je s 13 godina u Družbu sestara marijanki Svetog Križa te je živjela u raznim kućama po Kanadi, Francuskoj i SAD-u, prije nego što je osnovala Družbu malih sestara Svete Obitelji, s karizmom služenja u redovničkim zajednicama, fakultetima i sjemeništima.

Papa je također odobrio još pet dekreta o mučeništvu i herojski življenim krepostima.

Jedan od njih odnosi se na vlč. Michała Rapacza koji će biti proglašen blaženim nakon što je priznato da je ubijen „in odium fidei“, odnosno iz „mržnje prema vjeri“. Rođen je 1904. u Poljskoj, a za svećenika je zaređen 1931. Nakon njemačke okupacije 1939. bio je prisiljen smanjiti svoju pastoralnu djelatnost.

Nakon završetka Drugoga svjetskog rata, u Poljskoj je uspostavljen komunistički režim te je u noći 11. svibnja 1946. skupina naoružanih ljudi ušla u župni dvor i otela vlč. Rapaca, ubivši ga kasnije u obližnjoj šumi. Svjestan rizika u koji se upustio i spreman dati svoj život da bi ostao vjeran Kristu i Crkvi, ubijen je zbog svoje pastoralne djelatnosti i nesklonosti režimu.

Ostali dekreti odnose se na biskupa biskupa Guregha Zohrabiana, fra Gianfranca Mariju Chitija, fra Sebastiana Vivesa i sestru Magdalenu od svete Terezije od Djeteta Isusa.

Biskup Zorabian rođen je u armenskoj obitelji u Turskoj 1881., te je svoj život posvetio služenju žrtvama armenskog genocida. Uhapšen, mučen i osuđen na smrt, potom je prognan u Grčku, nakon čega je otišao u Siriju i na kraju u Rim, gdje je i preminuo.

Fra Gianfranco Chiti bio je talijanski vojnik koji je nakon vojne službe ušao u kapucinski red. Prepoznat je po svojoj pomoći Židovima i antifašistima u Drugome svjetskom ratu. Španjolski svećenik Sebastian Vives svoj je život posvetio siromasima, napose djeci, a s. Magdalena je umrla s navršenih 27 godina, posvetivši svoj život molitvi za jedinstvo kršćana.