Crkve su pod strogim nadzorom, djelovanje vjerskih škola ograničeno, a obraćenje na katoličku vjeru kažnjava se s deset godina zatvora. Ovo su uvjeti u kojima žive iranski kršćani, a koje je u razgovoru za CNA opisao novinar iranskog podrijetla i Sohrab Ahmari. Nakon dvadeset godina života u SAD-u, Ahmari je 2016. godine postao katolikom, a njegov duhovni put u Katoličku Crkvu uskoro će biti objavljen u knjizi memoara.

Mala katolička zajednica u Iranu potječe još od prvih stoljeća kada se kršćanstvo širilo, a prati ju duga povijest miroljubivih odnosa s lokalnom muslimanskom zajednicom. Ipak, danas u Iranu vjerska sloboda gotovo da i ne postoji.

“Katoličanstvo je u Iranu prvenstveno etnička pojava. Ondje žive armenski i asirski katolici koji imaju svoje crkve, ali im je zabranjeno evangelizirati i posjedovati Biblije na drugim jezicima. Prema iranskom ustavu šijitski islam je zaštićen kao državna religija, a zaštita se donekle pruža i ostalim vjerskim manjinama, kršćanima i židovima, koji imaju drugorazredni status”, kazao je nekadašnji novinar Wall Street Journala, a danas urednik u Commentary magazinu.

Prema izvješću američkog povjerenstva koje prati stanje vjerskih sloboda, obraćenici s islama na kršćanstvo suočavaju se s optužbom za otpad od vjere, a mnogi bivaju osuđeni na kaznu od deset godina zatvora zbog svojeg vjerskog opredjeljenja. Ne čudi stoga da u Iranu živi 99% muslimana, dok je ostalo stanovništvo izloženo strogom nadzoru.

Među onima koji su odslužili zatvorsku kaznu zbog prelaska na kršćanstvo je i Maryam Naghash Zargaran koja je u kolovozu 2017. godine puštena iz zatvora, dok je u svibnju 2017. godine četvero protestanata zbog propovijedanja osuđeno na deset godina zatvora. Početkom 2018. godine mnoge su iznenadili iranski prosvjedi, a prema Ahmariju ovi prosvjedi bitno su drugačiji od onih koje smo gledali u drugim arapskim zemljama.

“U nekim konzervativnim katoličkim krugovima svaki demokratski pokret smatra se lošim, osobito zbog zabrinutosti za te zajednice. Oni vide što se dogodilo u Iraku, što se događa Koptima u Egiptu, pa više ne žele nikakve ustanke. No situacija u Iranu je drugačija jer sam režim štiti islamsku nadmoć i na različite načine marginalizira manjine. Ljudi koji prosvjeduju žele vjersku slobodu”, kaže Ahmari.

O vjerskoj slobodi i međureligijskom dijalogu s papom Franjom razgovarao je i iranski predsjednik Hassan Rouhani tijekom posjeta Vatikanu 2016. godine. Prilikom završnih pozdrava predsjednik Rouhani sve je iznenadio izjavivši: “Tražim od vas da molite za mene” naglasivši kako je bilo “pravo zadovoljstvo” susresti se s njim.

Zanimljivo, unatoč strahu i pritiscima, sve više muslimana prelazi na kršćanstvo što je izazvalo zabrinutost islamskih vjerskih vođa. Ajatolah Alavi Boroujerdi nedavno je izjavio kako “izvještaji kažu da mladi postaju kršćanima u Komu (gdje se nalazi jedno od najpoznatijih islamskih svetišta) te pohađaju kućne crkve”, prenosi Mohabat News.

Kiaa Aalipour, iz organizacije Članak 18, nazvane prema jednom od članaka Europske povelje o ljudskim pravima, izjavio je za World Watch Monitor kako iranska vlada “obraćenike na kršćanstvo smatra stalnom prijetnjom islamskom identitetu i Islamskoj Republici Iranu”.

“Iranski režim u velikom je strahu od porasta kršćanstva u Iranu. Ako se sve više i više Iranaca bude obraćalo na kršćanstvo, legitimnost iranskog režima, utemeljenog na islamskoj teokraciji, bit će u potpunosti izgubljena”, kazao je Aalipour.

Unatoč naporima iranske vlade da promiče islam među mladim ljudima u gradovima kao što su Mašhad i Kom, te unatoč strogim mjerama protiv novoobraćenika na kršćanstvo, mnogi mladi Iranci i dalje se obraćaju i kažu kako su voljni suočiti se s posljedicama.

Kršćani u Iranu čine oko 0,6% od ukupno 80 milijuna stanovnika, no pretpostavlja se kako je njihov broj ipak veći budući da se zbog opasnosti mnogi kršćani i dalje deklariraju kao muslimani. Tijekom 2016. godine u zatvoru je završilo 193 kršćana.

Molimo za kršćane u Iranu!

Miodrag Vojvodić | Bitno.net