Veličanstveni samostan Djevice Marije (samostan Sumela) “uklesan” u šupljini strme litice na 1200 metara nadmorske visine, nalazi se u blizini turskog grada Trabzona, a zbog svoje povijesne i kulturne važnosti uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Samostan koji godišnje posjeti gotovo pola milijuna hodočasnika i turista iz sigurnosnih je razloga zatvoren u rujnu 2015. godine, a godinu kasnije započela je temeljita restauracija koja bi uskoro trebala biti dovršena.

“Radnici obavljaju završne radove i prva faza restauracije je gotovo dovršena. Naš je cilj u drugoj fazi do kraja sezone dovršiti radove, no ovo je vrlo nezgodno područje jer obilne kiše otežavaju obnovu”, izjavio je nedavno turski ministar kulture i turizma Mehmet Ersoy.

Samostan je, prema predaji, osnovan u 4. stoljeću u vrijeme cara Teodozija, a osnovali su ga grčki monasi Barnaba i Sofronije. Predaja kaže kako je sveti Luka naslikao ikonu Djevice Marije koja je potom završila u Ateni, no umorna od grešnog grčkog grada, Bogorodica je nagovorila anđele da njezinu ikonu odnesu iz Atene, a ona je potom završila u špilji na litici nedaleko od Crnog mora gdje su je otkrili spomenuti monasi i zatim oko nje izgradili crkvu.

Svoj je sadašnji izgled samostan Sumela dobio u 13. stoljeću, a nakon što je bizantski car Aleksije III. zahvaljujući Djevici Mariji preživio nevrijeme na moru, u znak zahvalnosti pokrenuo je obnovu samostana. U vrijeme turske vlasti samostan je bio pod posebnom sultanovom zaštitom i uživao brojne privilegije, te nije pretvoren u džamiju, a brojni kršćani ali i muslimani hodočastili su onamo kako bi molili pred ikonom Djevice Marije.

Zbog iseljavanja grčkog stanovništva s područja Turske, samostan je napušten 1923. godine, a grčkim monasima nije bilo dopušteno odnijeti samostanske dragocjenosti, stoga su lukavi monasi najprije zakopali vrijednu ikonu Djevice Marije, a potom ju sedam godina kasnije kriomice odnijeli u novi samostan Sumela na planini Vermion u Grčkoj.

Iste godine samostan je stradao u katastrofalnom požaru, a potom je bio izložen raznoraznim kradljivcima i vandalima koji su ga dodatno oštetili. Krajem 20. stoljeća turske su vlasti djelomično obnovile samostan, a temeljita obnova započela je 2016. godine. Tijekom obnove otkriven je i tajni prolaz do kapele, a hodočasnici će konačno osim Spiljske crkve i predvorja moći posjetiti i kapelice oslikane prekrasnim freskama od kojih najstarije datiraju iz 15. stoljeća.

Na svetkovinu Uznesenja Marijina, odnosno prema pravoslavnom shvaćanju na svetkovinu Marijina usnuća, 2010. godine u samostanskoj crkvi slavljena je svečana liturgija, a carigradskom patrijarhu dopušteno je svake godine slaviti liturgiju na spomenutu svetkovinu.

Miodrag Vojvodić | Bitno.net