Umrli su praštajući svojim ubojicama. Među njima je bio i svećenik Álvarez-Benavides y de la Torre, dekan katedrale u Almeríji.

Tih se godina u Španjolskoj razbuktao veliki progon nad Crkvom, nad njezinim službenicima i vjernicima, koji je stajao života više tisuća ljudi, muškaraca i ženâ, laika i Bogu posvećenih osoba, ubijenih samo zato što su bili katolici – rekao je kardinal Amato u razgovoru za Radio Vatikan. Spominjemo ih se jer nam je dužnost sjećati se, kako se ne bi zaboravila ta neusporediva baština poslušnosti Bogu života i Njegovoj riječi ljubavi. Spominjemo ih se zato što želimo ponovno istaknuti da je kršćanstvo religija ljubavi i života, te da se protivi svakom obliku zlostavljanja i nasilja – dodao je kardinal.

Dajući primjer samo troje, od tih 115 mučenika, kardinal Amato je najprije spomenuo dekana katedrale u Almeríji, don Joséa Álvarez-Benavidesa y de la Torre, za kojega – kako je rekao – svjedoci tvrde da je bio pastir istaknute osobnosti, izvanredne karizme i primjernih krjeposti. Nakon što je uhićen, krajem srpnja 1936., njegov je zatvor postala brodica za prijevoz željeza. Unatoč nemogućim uvjetima na brodici, don José je među zatočenicima uspio potaknuti raspoloženje za sabranost i molitvu. Pod bezbrojnim je i okrutnim oblicima mučenja od njega traženo da zaniječe vjeru i prokune Kristovo ime, ali odupirao se tomu do kraja. Ubijen je strijeljanjem, ispovijedajući Krista Kralja i praštajući svojim ubojicama.

Osim svećenika bilo je i laika – rekao je potom kardinal Amato te posebno spomenuo 34-godišnjega Luisa Beldu y Soriana de Montoyu, člana Katoličke akcije i državnoga odvjetnika. Bio je vrlo pobožan, brinuo se kako pomoći potrebitima koji su mu se obraćali. Volio je Crkvu, bio vjeran Papi i poslušan biskupu – kazao je kardinal. Dragovoljno se predao vojnicima da ne bi u opasnost došla njegova obitelj. Jedini je razlog njegova zatočeništva i mučeništva bio to što je bio katolik – dodao je kardinal Amato.

Jedna od ženâ ubijenih iz mržnje prema vjeri bila je 49-godišnja Carmen Godoy Calvache. Bila je vrlo milostiva i velikodušna, te je novac trošila za karitativna djela – rekao je kardinal. Ako su nečija djeca imala zdravstvenih problema, slala je liječnika i plaćala troškove. Na samom početku progonâ oduzeta su joj sva njezina dobra: novac, bankovni računi, i ostala imovina. Čak su zauzeli i njezinu kuću. Bila je zatočena i podvrgnuta svim mogućim mučenjima, posebice od strane ženâ vojnika. Na kraju su ju, svu izmučenu, zakopali dok je još bila živa.

To su samo tri primjera, ali svi su mučenici bili dobre osobe, i potpuno nedužne – rekao je kardinal ističući da je tu pred nama, s jedne strane dostojanstvo dobra, a s druge nerazumna glupost zla. Danas smo zahvalni novim blaženicima za njihovo svjedočanstvo vjernosti Kristu, i odanosti krsnim obećanjima. Divimo im se i iskazujemo poštovanje kao primjerima praštanja i nadahniteljima dobra – istaknuo je na kraju kardinal Amato.

Podsjetimo, mnogobrojni povjesničari pisali su o ‘crvenom teroru’, odnosno zločinima koje su tijekom Građanskog rata počinile republikanske snage. Najčešće su žrtve tih zločina bili upravo katolici – svećenstvo, redovnice i redovnici i laici.

Radio Vatikan | Bitno.net