Ove se godine u Francuskoj zaredilo 114 novih svećenika, što je za 19 manje u odnosu na 2017. kada ih je bilo 133. Riječ je o padu od 14%.

Prema brojkama koje je iznio La Croix, 82 nova svećenika su dijecezanci, dok ostali dolaze iz različitih redova i društava apostolskog života.

Najviše svećenika zaredilo se u biskupijama Pariza i Bordeauxa, koje su dobile po šest novih svećenika, no i ta brojka označava značajan pad za Pariz koji je prošle godine imao 10 novih ređenja.

Nakon njih slijede Lyon, Versailles and Fréjus-Toulon s po pet novih svećenika, te Evry s četiri.

Ipak, činjenica koja najviše poražava jest da čak u 58 biskupija, od ukupno 96, nije bilo niti jednog svećeničkog ređenja.

S druge strane, ‘tradicionalističke’ zajednice, u kojima svećenici većinom slave svetu misu prema izvanrednom obredu, nastavljaju rasti. Prema La Croixovim podacima dvadeset posto novih svećenika ove godine dolazi iz takvih zajednica.

U to se ubrajaju tri svećenika iz Instituta dobrog pastira, dva iz Svećeničkog bratstva svetog Petra (FSSP) i dva iz Instituta Krista Kralja.

Jedna od promjena koja je zabilježena u posljednje vrijeme jest porast ‘kasnih zvanja’, a broj ljudi koji se u kasnijem životnom razdoblju odlučuju za bogosloviju još uvijek raste. Među takvima je i Michel Aupetit, nadbiskup Pariza, koji je u bogosloviju ušao s 39 godina.

Prema anketi koju je 2016. godine napravila Francuska biskupska konferencija, na prvoj i drugoj godini bogoslovije 4 posto bogoslova ima između 36 i 40 godina, dok njih 2 posto ima između 41 i 45 godina.

Ivo Džeba | Bitno.net