Nakon tri godine pravnih bitki švedski prizivni sud odbacio je tužbu primalje Ellinor Grimmark kojoj je zbog odbijanja da sudjeluje u pobačajima onemogućen rad u tri bolnice.

Prizivni sud potvrdio je prethodnu presudu prema kojoj bolnice koje su odbile zaposliti Grimmark takvu odluku nisu donijele zbog njezine religioznosti, već stoga što “nije bila spremna izvršavati dužnosti koje spadaju u opis posla”.

Presuda je izazvala oštru kritiku međunarodne pravne organizacije ADF International iz koje su poručili kako se primalje i medicinske sestre žele baviti svojom profesijom kako bi štitile živote, te kako bi “države trebale braniti pravo na moralna uvjerenja svih medicinskih djelatnika”.

Ravnatelj europske podružnice ADF Internationala Robert Clark podsjetio je kako sve države članice Vijeća Europe moraju poštivati smjernice toga vijeća prema kojima nitko ne smije biti diskriminiran zbog odbijanja da sudjeluje ili izvrši pobačaj.

“Sudjelovanje u pobačaju ne smije biti uvjet za rad u medicinskoj struci. Sud je, u skladu s međunarodnim pravom, morao zaštititi Ellinorino temeljno pravo na prigovor savjesti”, izjavio je Clarke.

Nažalost, predsjednica Švedskog udruženja primalja Mia Ahlberg ne slaže se s Clarkeovim stavovima, te smatra kako je sud donio ispravnu odluku. Prema njezinim riječima, sve primalje imaju pravo izbora: ako ne žele sudjelovati u pobačajima, mogu odabrati neko drugo zanimanje.

Podsjetimo, slučaj švedske primalje Ellinor Grimmark započeo je 2013. godine kada klinika Höglandssjukhuset odbacila njezinu prijavu za posao zbog odbijanja sudjelovanja u pobačajima.

“Nisam mogla u tome sudjelovati”, kazala je Grimmark u jednom razgovoru, prisjetivši se slučaja njezine kolegice koja je na rukama držala još uvijek živo pobačeno dijete koje se gotovo sat vremena borilo za život.

Nekoliko mjeseci kasnije, Grimmark se prijavila za posao u klinici Ryhoys, no dobila je odgovor kako osoba koja odbija sudjelovati u pobačajima ne može raditi u klinici za ženske bolesti i porodništvo. Konačno, Grimmark je pronašla posao u bolnici Värnamo, no nakon što je doznala za njezinu tužbu protiv prve klinike, uprava bolnice odbila ju je zaposliti.

Grimmark je u međuvremenu izgubila dvije tužbe pred švedskim sudovima i morala je platiti sudske troškove od 109 tisuća američkih dolara.

Ellinor Grimmark trenutno radi u četiri sata udaljenom norveškom gradu u kojemu je do sada porodila gotovo 200 djece, a uz pomoć brojnih pro-life organizacija priprema tužbu pred Europskim sudom za ljudska prava.

Slučaj švedske primalje podsjeća nas na priču o kninskoj primalji Jagi Stojak koja je 2015. godine iz stih razloga kao i njezina švedska kolegica, ostala bez posla u kninskoj bolnici “Hrvatski ponos”. Jaga Stojak otkaz je dobila jer kao katolkinja i zbog vjerskih razloga nije htjela sudjelovati u pobačajima. Ravnateljica bolnice tada se pozvala na Zakon o radu, no njezina je odluka naišla na kritike Hrvatske liječničke komore i hrvatskih liječnika, koji zagovaraju pravo na prigovor savjesti – pravo na koje se prema neslužbenim statistikama poziva 75 hrvatskih  ginekologa.

Nakon što je sud uvažio njezinu tužbu, Jaga Stojak vraćena je na posao. U razgovoru za medije kninska je primalja izjavila kako je sretna što i dalje može raditi posao koji voli, te da joj nitko ne može uskratiti pravo na prigovor savjesti.

– Otkuda nekome pravo da mene tjera i uskraćuje mi pravo na grižnju savjesti, što mi je na kraju i Ustavom zagarantirano. Znate što, ja sam i kršćanka, iz velike kršćanske obitelji, a i na kraju da i nisam i da sam i najveći ateist, ja sam protiv toga. Meni je to nešto što mi se ne sviđa i ja to ne mogu raditi. Meni je to osobno ubojstvo. U mom primaljskom zakonu također stoji da je primalja ta koja je dužna da dijete čuva od začeća do rođenja – kazala je Jaga Stojak.

Nadamo se kako će i slučaj Ellinor Grimmark završiti jednako tako sretno.

Miodrag Vojvodić | Bitno.net