KRIZA U ŠPANJOLSKOJ

Španjolski biskupi o krizi u Kataloniji i odcjepljenju – evo što su poručili!

Španjolska biskupska konferencija je uoči referenduma izdala priopćenje u kojemu poziva da se izbjegnu nepovratne odluke i djelovanja, koji bi mogli imati velike posljedice…

Foto: Wikimedia Commons

U Kataloniji je raspisan referendum o odvajanju od Španjolske, koji španjolske vlasti smatraju nelegalnim. U napetosti koja u posljednje vrijeme vlada u Kataloniji, Španjolska biskupska konferencija je uoči referenduma izdala priopćenje u kojemu poziva da se izbjegnu nepovratne odluke i djelovanja, koji bi mogli imati velike posljedice…

“U teškom ozračju koje se osjeća u Kataloniji, s velikom zabrinutošću ostatka Španjolske, mi – biskupi – prvo želimo prihvatiti želje i osjećaje koje su nedavno zajednički izrazili biskupi Katalonije, pravi vođe svojih biskupija” – stoji u priopćenju Stalnoga povjerenstva Španjolske biskupske konferencije (CEE), koje je jučer poslijepodne, na završetku sastanka Povjerenstva, pročitao predsjednik Konferencije, kardinal Ricardo Blázquez Pérez. Kardinal je objasnio da je “priopćenje jednoglasno odobreno od strane svih članova Stalnoga povjerenstva”.

Biskupi traže molitvu za one koji su – u ovom teškom trenutku – “odgovorni i na čelu javnih službi za opće dobro i socijalnu zajednicu”, ne bi li svi mogli biti nadahnuti “zdravim razumom i željom da budu fer i poput braće” te odgovorno “krenuti putem dijaloga i razumijevanja, poštujući ljudska prava i institucije, pomažući da društvo bude prostor bratstva, slobode i mira” – prenosi agencija SIR.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U tim teškim vremenima – kažu nadalje španjolski biskupi – “pravo rješenje sukoba je u uspostavi dijaloga i ostvarivanju zajedničkog dobra sviju, kao što se i ističe u socijalnom nauku Crkve”. Biskupi su spomenuli Evangelii Gaudium, gdje papa Franjo piše: “Vrijeme je da u kulturi koja daje prioritet dijalogu kao obliku susreta, naučimo planirati, težiti za konsenzusom i sporazumom ali, bez odvajanja istog, od brige za pravedno društvo; društvo koje se može sjećati i koje nikog ne izostavlja.”

Kako bi se omogućio “takav iskreni i velikodušan dijalog”, javne službe i druge organizacije, kao i sami građani, trebaju izbjegavati donošenje nepovratnih odluka i djelovanja koji mogu imati ozbiljne posljedice i koje bi ih mogle isključiti iz demokratske prakse, inače zaštićene legitimnim zakonima koji omogućuju miran suživot i koje bi mogli stvoriti obiteljske, društvene podjele, kao i podjele u Crkvi”.

Prema riječima biskupâ, “društvena savjest i povjerenje u institucije moraju se obnoviti, poštujući načela koja je narod ratificirao u samom Ustavu”. Konačno, biskupi daju svoju “iskrenu potporu dijalogu, mirnom i slobodnom suživotu svih ljudi” – prenosi agencija SIR.

Većina biskupa suzdržala se od izražavanja osobnih stavova glede referenduma, no među njima nije i biskup Solsone mons. Xavier Novell koji je u svojoj poruci, citiravši pape Pija XII., Pavla VI., te Ivana Pavla II., opravdao želju Katalonaca za samoodređenjem, te naglasio kako ne bi bilo pravedno zanijekati im to pravo.

Također, početkom mjeseca gotovo 400 svećenika iz katalonskih biskupija i redovničkih zajednica potpisalo je zajednički izjavu u kojoj su podržali težnju za neovisnošću, temeljeći svoju odluku na “evanđeoskim i humanističkim vrijednostima”, te “iskrenoj ljubavi prema narodu kojemu služe”, ali i u suglasju s biskupima koji su “više puta potvrdili nacionalni karakter Katalonije”.

Španjolska biskupska konferencija ogradila se od ove izjave s obrazloženjem kako je riječ o privatnim stavovima svećenike, te kako pravu težinu imaju jedino riječi katalonskih biskupa, dok je vlada u Madridu zatražila od Svete Stolice da kazni potpisnike spomenute izjave.

Očito je kako u španjolskoj Crkvi ne postoji jedinstveni stav prema neovisnosti Katalonije, te kako će njezina uloga glede ovoga pitanja u budućnosti biti još delikatnija.

Ova španjolska autonomna zajednica s gotovo sedam i pol milijuna stanovnika, te svojom stoljetnom kulturom i jezikom, najrazvijenija je regija u Španjolskoj. Od ulaska u španjolsku državu u 15. stoljeću, Katalonija je zadržala stanovitu samostalnost, no s vremenom je izgubila svoj posebni položaj. Težnje za autonomijom ojačale su u prvim desetljećima 20. stoljeća, no djelomičnu autonomiju stekla je tek 1932. godine, nakon proglašenja republike. Prevlast desnice u španjolskoj vladi 1934. godine izazvala je u Kataloniji ustanak. U listopadu iste godine proglašena je “Republika Katalonija”, koju je madridska vlada u prosincu srušila uz pomoć vojske i ukinula sva katalonska autonomna prava.  Nakon pobjede Narodne fronte na izborima u veljači 1936., autonomija Katalonije ponovno je bila uspostavljena i proširena, ali nakon što je vlast u Španjolskoj preuzeo Francisco Franco, njezina autonomija ponovno je ukinuta. Krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća Katalonija je priznata kao autonomna zajednica s vlastitim parlamentom i vladom, no unatoč tome zahtjevi za neovisnošću postajali su sve glasniji.

U siječnju 2013. godine, parlament Katalonije prihvatio je dvotrećinskom većinom zastupnika “Deklaraciju o suverenitetu u pravu na odlučivanje katalonskog naroda” u kojoj se navodi da “Narod Katalonije ima – s osnova demokratskog legitimiteta – karakter suverenog političkog i legalnog entiteta”. Ustavni sud Španjolske tu je deklaraciju proglasio neustavnom. Ipak, 2014. godine uslijedio je tzv. konzultativni referendum na kojemu je većina Katalonaca koji su izašli na referendum podržala neovisnost Katalonije. Očekuje se kako će na današnjem referendumu, unatoč snažnom otporu centralne vlasti, odaziv glasača biti veći nego 2014. godine. Ipak, Vlada u Madridu vjeruje kako će se pokušaj referenduma pretvoriti u prosvjed.

Radio Vatikan | Bitno.net


Objavljeno: 1. listopada 2017.

Možda vam se svidi