Prema riječima estetskih kirurga s Medicinskog fakulteta u Bostonu, pojavio se novi zabrinjavajući psihološki poremećaj, koji najčešće zahvaća mlade, a zove se “Snapchat dismorfija”, upozorava članak na MercatorNetu.

Budući da različite aplikacija na pametnim telefonima, uključujući Snapchat, omogućavaju korisnicima da na jednostavan način na svojim selfijima povećaju usne, izbijele zube, ili naprave bilo koji prepravak na svojem licu, mladi odlaze s tim umjetno napravljenim verzijama sebe i traže od estetskih kirurga da operativnim zahvatima učine da izgledaju poput svoje imaginarne slike.

“Ranije bi pacijenti donosili fotografije slavnih osoba na svoje konzultacije kako bi imitirali njihove atraktivne osobine. Novi fenomen, nazvan “Snapchat dismorfija”, odnosi se na pacijente koji traže estetske operacije kako bi izgledali poput filtrirane verzije sebe, punijih usana, većih očiju, ili tanjeg nosa. To je zabrinjavajući trend zato što ti filtrirani selfiji često predstavljaju nedostižan izgled i zamagljuju liniju između stvarnosti i mašte ovim pacijentima”, stoji u znanstvenom članku naziva “Selfiji – živjeti u razdoblju filtriranih fotografija”, koji se bavi ovom problematikom.

Da nije riječ o pojavi koja zahvaća tek malen broj mladih, svjedoče podaci da su 2015. 42 posto estetskih kirurga zabilježili kako su pojedini pacijenti imali zahtjeve povezane sa svojim imaginarnim slikama, dok je istu stvar 2017. zabilježilo 55 posto kirurga.

Prema riječima znanstvenika, ovaj je trend zabrinjavajuć budući da može voditi do tjelesnog dismorfnog poremećaja, koji može onemogućiti osobu u obavljanju svakodnevnih dnevnih zadataka zbog opsjednutosti svojim izgledom i značajno povećati vjerojatnost za počinjenje samoubojstva.

“Ove aplikacije čine da gubimo dodir sa stvarnošću, jer očekujemo da ćemo izgledati savršeno dotjerani i filtrirani i u stvarnome svijetu”, upozoravaju autori.

Neelam Vashi, jedna od autorica članka, u intervjuu za Washington Post objasnila je kako su glavni generatori želje da izgledamo savršeno društvene mreže. Današnji mladi su “od rođenja u vremenu društvenih mreža, u kojem osjećaj samopoštovanja može biti utemeljen isključivo na broju lajkova i sljedbenika koje imaju, što je povezano s time koliko dobro izgledaju ili koliko su im dobre fotografije”, izjavila je Vashi.

Ivo Džeba | Bitno.net