U Ukrajini je 27. srpnja nastupilo primirje između ukrajinske vojske i ruskih separatista, na što se, kao i na krize uzrokovane poplavama i COVID-om 19, predsjednik Ukrajinskog Caritasa Andrij Waskowycz osvrnuo za Radio Vatikan.

Rat između ukrajinske vojske i ruskih separatista u istočnoj Ukrajini traje od travnja 2014. Od tada su bila sklapana brojna primirja. Najnovije primirje dogovoreno je prošlog tjedna na pregovorima Trilateralne kontakt-skupine sastavljene od predstavnika Ukrajine, Rusije i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Papa Franjo je u nedjelju nakon molitve Anđeoskog pozdravljenja zahvalio na „znaku dobre volje koji ima za cilj ponovno vratiti toliko željeni mir u te napaćene krajeve“. Dodao je kako se moli „da se ono što je dogovoreno konačno provede u djelo, također učinkovitim procesom razoružanja i uklanjanja mina“. „To je jedini način da se ponovno uspostavi povjerenje i udari temelje za prijeko potrebno i od tamošnjeg pučanstva dugo očekivano pomirenje“, zaključio je Papa.

Predsjednik Ukrajinskog Caritasa Andrij Waskowycz istaknuo je kako je „sporazum zapravo vrlo važan za ljude!“ Ljudi, dodao je, „žele da rat završi“. Podsjetio je da je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky stupio na tu dužnost s predanošću za završetak sukoba, ali, ustvrdio je, „ključ za prestanak rata nije u rukama Zelenskoga“, iako potiče mirovni proces.

Pozdravljajući primirje, Waskowycz je napomenuo da s obzirom na prethodno postignuta pa prekršena primirja u Donbasu „nije jasno hoće li se ovo primirje održati“. U međuvremenu, rekao je, „žrtve su brojne: 25 tisuća ljudi je ranjeno, a oko 13200 ubijeno“. „Ljudi se nadaju da će se nešto promijeniti, ali su vrlo skeptični oko održanja primirja“, ustvrdio je.

Što se tiče razminiranja, koje je spomenuo i Papa, Waskowycz je potvrdio kako je to neophodan uvjet za napredovanje mirovnog procesa. Međutim, kazao je kako su mediji nedavno izvijestili o ponovnom miniranju razminiranih područja. Strahuje da bi te mine mogle biti namještene da eksplodiraju s vremenskim odmakom, „što će izgledati kao da Ukrajinci krše primirje“.

Napomenuo je kako ljudi u Donbasu žive u vrlo teškoj situaciji, dodatno pogoršanoj Covidom-19. „U tom području 3.1 milijun ljudi treba humanitarnu pomoć.“ Dostava hrane je otežana i mnogi ljudi nemaju osnovne potrepštine. Socijalna i ekonomska nesigurnost također pogoršava patnju uzrokovanu ratom. U nekim slučajevima, životi djece su ugroženi zbog granatiranja škola. „Postoji generacija djece koja odrasta s iskustvom rata u Europi 21. stoljeća“, naglasio je Waskowycz.

Uz rat i COVID-19, poplave u zapadnoj Ukrajini uzrokovale su 3. humanitarnu krizu u Ukrajini. „Sve to u jednoj od najsiromašnijih zemalja u Europi“, rekao je predsjednik Ukrajinskog Caritasa.

Ukrajinski Caritas aktivan je u suočavanju sa sve tri krize. Na Istoku pruža „pomoć i nadu u ratnoj tampon-zoni u kojoj ljudi najviše pate“. Na Zapadu, boreći se protiv COVID-a 19, pruža novčanu pomoć „onima koji se ne mogu skrbiti za svoje obitelji“.

Poplavama krajem lipnja i početkom srpnja pogođeno je 300 gradova i sela u zapadnoj Ukrajini. Najmanje tri osobe su poginule, a mnoge kuće su toliko oštećene da su ljudi ostali beskućnici.

„Caritas i Crkva aktivno organiziraju pomoć potrebitima u sve tri krize koje su vrlo ozbiljno pogodile ukrajinsko društvo“, zaključio je Waskowycz.

Ukrajinski Caritas djeluje kroz 20 organizacija u osam regija. Uz pomoć gotovo 1000 zaposlenih i volontera, pruža pomoć djeci, mladima i obiteljima, zdravstvu, u migracijama i tijekom kriznih situacija, objavio je Vatican News.