Papa Franjo u petak 19. lipnja proglasio je sestru Marija Lauru Mainetti mučenicom za katoličku vjeru, prenosi CNA.

Šezdesetogodišnju sestru Mainetti 2000. godine ubile su tri tinejdžerice izbovši je nožem u sotonističkom ritualu. Ubojstvo se dogodilo u parku talijanskog grada Chiavenne, a ubojice su osuđene na zatvorske kazne.

Djevojke su poznavale redovnicu jer ih je podučavala katekizmu. U park su je odvukle lažnim tvrdnjama kako moraju razgovarati s njom jer je jedna od njih zatrudnjela nakon silovana, te razmišlja o pobačaju.

Osuđenice su prvo tvrdile da su sestru Mainetti ubili “iz šale”, ali kasnije su priznale da su ubojstvo dogodilo u sklopu demonskog rituala.

U gnjusnom činu, tri su djevojke prvo natjerale redovnicu da klekne te ju počele vrijeđati. Zatim je jedna od njih udarila sestru ciglom dok su druge njezinom glavom udarale od zid.

Nakon toga su Mainetti ubole 19 puta kuhinjskim nožem. Prema izvještaju talijanskih medija, planirale su je ubosti 18 puta, odnosno 6 puta svaka, kako bi se zločin bio obilježen brojem 666.

Tijekom napada, sestra Mainetti obraćala se Bogu moleći ga da djevojkama oprosti njihova djela. Navodno su njezine zadnje riječi bile “Oprosti im Gospodine”.

Na suđenju su djevojke priznale da su prvotno planirale ubiti župnika, ali budući da je bio mnogo snažniji od redovnice, promijenile su plan. Istražitelji su otkrili da su bilježnice djevojčica bile ispunjene sotonističkim napisima te da su nekoliko mjeseci ranije položile ‘krvnu zakletvu’.

Ubojice su u međuvremenu izdržale svoje zatvorske kaznu te zasnovale obitelji. Danas žive u većim talijanskim gradovima pod drugim imenima.

Mainetti je bila poglavarica samostana sestara od Križa u Chiavenni koji je bio posvećen pomaganju mlađim delinkventima. Bila je dobro poznata po svom predanju djelima milosrđa prema ugroženim mladima i siromašnima.

Godine 2008. papa Benedikt XVI. pohvalio je Maintetti koja je “s potpunim predanjem žrtvovala svoj život moleći za one koji su je napali.

Papa Franjo jučer je također potvrdio čudesa pripisana trima časnim slugama Božjim čija je beatifikacija sada samo pitanje vremena. Riječ je o argentinskom biskupu iz reda manje braće Mamertu Esquiú, njemačkom svećeniku Franju Mariji koji je osnovao Društvo Božanskog Spasitelja, te venecuelanskom laiku i liječniku Joseu Gregoriju Hernandezu Cisnerosu.