Bjeloruske vlasti naložile su zatvaranje crkve svetih Šimuna i Helene u Minsku poznatije kao ‘Crvena crkva’. Službeni razlog su navodna oštećenja uzrokovana požarom koji je 26. rujna zahvatio crkvu te je prema mišljenju vlasti učinio “nesigurnom”.

Spomenuti požar podmetnula je nepoznata osoba koja je u noći s 25. na 26. rujna razbila staklo na crkvi i uspjela uliti zapaljivu tekućinu te zapaliti dio inventara. Vatrogasci su brzo reagirali pa su u prvi mah vlasti naložile zatvaranje crkve dok se ne isuši voda kojom je gašen požar. Zatim je razdoblje zatvaranja produženo do popravka protupožarnog alarma da bi naposljetku, bez konzultacija sa župom, crkva bila zatvorena na duže vrijeme jer je proglašena “nesigurnom”.

Ipak, povijest ove crkve koja se nalazi u središtu bjeloruskog glavnog grada natjerala je mnoge na razmišljanje o stvarnim motivima zatvaranja.

Naime, ‘Crvena crkva’ je još 1994. godine služila kao točka prvih okupljanja bjeloruske ‘Popularne fronte’ koja se prometnula u vodeću opozicijsku snagu u zemlji. Na čelu ‘Popularne fronte’ bio je ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir Ales Bialiatski.

Zbog svoje lokacije, prije dvije godine ‘Crvena crkva’ poslužila je i kao utočište građanima koji su protestirali protiv autoritarne vladavine predsjednika Aleksandra Lukašenka.

Bjeloruske vlasti pokazale su 2020. godine neprijateljstvo prema Katoličkoj Crkvi nakon što su zabranile povratak u zemlju nadbiskupu Minska Tadeuszu Kondrusiewiczu, kojeg su optužili za potporu prosvjednicima. Kondrusiewicz je na kraju u dogovoru između Vatikana i bjeloruskih vlasti u siječnju 2021. godine podnio ostavku na svoju službu.

Razlog zašto su vlasti mogle jednostrano naložiti katolicima da napuste ‘Crvenu crkvu’ leži u činjenici da je građevina zapravo u vlasništvu države koja njome upravlja putem javne agencije, zbog čega je Crkva nemoćna utjecati na odluku.

U razgovoru za La Croix politolog Yauheni Kryzhanouski kazao je da bi zatvaranje crkve mogao biti pokušaj da ju se oduzme ili “poruka zastrašivanja od strane režima kako bi se Katoličku Crkvu natjeralo na poslušnost”.

Valja napomenuti da zatvaranje Crvene crkve dolazi uslijed sve češćih najava da bi se Bjelorusija mogla aktivnije uključiti u pomoć ruskoj agresiji na Ukrajinu, što bi posljedično moglo dovesti i do novih prosvjeda. Zatvaranjem Crvene crkve prosvjednici će imati jedno mjesto manje za sakriti se.