Problemi s mentalnim zdravljem kod Amerikanaca mlađih od 25 godina, poprimili su razmjere epidemije, smatra profesorica Jean M. Twenge sa sveučilišta u San Diegu koja je uz još troje svojih kolega provela analizu rezultata nacionalnih ispitivanja povezanih s mentalnim zdravljem.

„Jedan od najboljih načina za saznati jesu li se problemi s mentalnim zdravljem povećali jest razgovarati s reprezentativnim uzorkom generalne populacije, a ne samo onima koji traže pomoć“, napisala je Twenge koja se u analizi koristila rezultatima Nacionalnog ispitivanja o korištenju droga i zdravlju, koje je obuhvatilo uzorak od preko 600 000 Amerikanaca iz generalne populacije.

Rezultati su pokazali da se od 2009. do 2017. broj 20 – 21 godišnjaka koji pate od velikog depresivnog poremećaja više nego udvostručio, broj depresivnih 16 – 17 godišnjaka povećao se za 69 posto, a među osobama između 18 i 25 godina 71 posto je više onih koji osjećaju tjeskobu i beznadnost.

Od 2008. do 2017. dvostruko je povećan broj pokušaja samoubojstava među mladima od 22 do 23 godine, a 55 posto više ih ima suicidalne misli. Povećanja su, prema rezultatima, zamjetnija među djevojčicama i mladim ženama.

Twenge je sa svojim partnerima pokušala odgovoriti na pitanje jesu li ovakvi podaci posljedica činjenice da su mladi danas jednostavno spremniji priznati probleme s mentalnim zdravljem nego ranije. Zbog toga su analizirali i podatke o stopama samoubojstva koja je prikupio Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, budući da je samoubojstvo ponašanje pa njegov porast ne može biti uzrokovan većom spremnošću da se priznaju problemi.

Rezultati su se i po ovom pitanju pokazali alarmantnima. Primjerice „stopa samoubojstava među 18 – 19 godišnjacima porasla je 56 posto od 2008. do 2017.“, navela je profesorica iz San Diega, upozorivši da se povećao postotak i drugih ponašanja vezanih uz slabljenje mentalnog zdravlja poput samoranjavanja i hospitalizacije zbog suicidalnih misli.

Snažno pogoršanje mentalnog zdravlja uočeno u rezultatima Nacionalnog ispitivanja o korištenju droga i zdravlju, primijećeno je gotovo isključivo kod osoba mlađih od 25 godina, iz čega su Twenge i njezini kolege došli do zaključka kako „se čini da je kriza mentalnog zdravlja generacijsko pitanje, a ne nešto što pogađa Amerikance svih godišta.“

Iako je teško odrediti uzroke ovih trendova, „neke se mogućnosti čine manje vjerojatnim od drugih“, smatra autorica analize. Budući da je američka ekonomija rasla, a stopa nezaposlenosti značajno opala od 2011. do 2017. to se ne čini kao uzrok pogoršanja mentalnog zdravlja, baš kao ni povećan akademski pritisak, budući da današnja djeca u prosjeku provode manje vremena pišući zadaće nego ranije, ukazuje Twenge.

Ipak, dogodila su se neke značajne promjene koje su snažno utjecala na život današnjih mladih znatno snažnije nego na starije generacije, a one su vezane uz masovno korištenje pametnih telefona, društvenih mreža i porast industrije video igara.

„U usporedbi sa svojim prethodnicima, današnji tinejdžeri provode manje vremena u osobnom kontaktu s prijateljima i više vremena komunicirajući digitalnim putem, što su brojne studije povezale s problemima s mentalnim zdravljem“, piše profesorica iz San Diega, zaključivši da se pored navedenih činjenica mentalna kriza među mladima više ne može ignorirati niti proglašavati ‘mitom’.

Više tekstova koje smo napisali na temu depresije možete pronaći ovdje.

Ivo Džeba | Bitno.net