Nakon molitve na grobu kralja Baudouina tijekom nedavnog putovanja u Belgiju, papa Franjo najavio je otvaranje procesa njegove beatifikacije. Prvi korak u tom smjeru već je učinjen nakon što je u prosincu Dikasterij za kauze svetaca osnovao komisiju čiji je cilj prikupiti dokumentaciju vezanu za kraljev život.

Tim povodom ACI Prensa je razgovarala s članovima Baudouinove obitelji, koji su s radošću primili Franjinu odluku.

“Vidio je Isusa u licima ljudi. Gledao te je kao jedinstvenog na svijetu, činio te je svjesnim da postojiš i dao ti dostojanstvo”, kazali su Baudouinovi rođaci čiji identitet radi poštivanja privatnosti nije otkriven u tekstu.

Jedan od trenutaka koji su obilježili život monarha bio je rani gubitak majke Astrid od Švedske, koja je preminula u prometnoj nesreći kada je Baudouin imao četiri godine.

Tada je odlučio “uzeti Djevicu za svoju majku”, što je sam objasnio godinama kasnije. “Od tada ga je Marija vjerojatno štitila na vrlo poseban način i vodila njegov duhovni život”, rekao je jedan od njegovih rođaka.

U njegovom odgoju veliku je ulogu vršio dominikanski svećenik iz Švicarske koji je tijekom kraljeve mladosti “imao veliki duhovni utjecaj”. Duhovno ga je vodio i kardinal Leo Jozef Suenens s kojim se susreo ujesen 1959., što će ostaviti dubok trag na budućem kralju.

“Rekao je da je, kad je upoznao Isusa, želio biti mučenik. Želio je otići u Afriku, Aziju, bilo kamo, i umrijeti kao mučenik. Naravno, on to nije mogao jer je znao da će jednog dana biti kralj i da je morao služiti svojoj zemlji, pa je umjesto toga odlučio biti svetac i mučenik na svoj način, na svom položaju”, rekao je Baudouinov rođak.

Rodbina kaže da se svjedočanstva onih koji su ga poznavali slažu u jednom: “Živio je u sadašnjem trenutku, gledao te kao jedinstvenog na svijetu; u svakome je vidio Isusa.”

Baudouin molio sa šefovima država

Baudouinova vjera duboko je utjecala na njegov način upravljanja zemljom, uključujući njegova službena putovanja i susrete s političarima koje je imao u zemlji, čak i u vrlo teškim situacijama.

“Mnogi šefovi država i ličnosti koje su ga dolazile dočekati, na kraju su, bez obzira na vjeru ili uvjerenja, završile u privatnoj kapelici s kraljem. I oni su molili zajedno, ili je on molio s njima. Takvo bi iskustvo nedvojbeno duboko dirnulo srca ovih ljudi”, rekli su njegovi rođaci za ACI Prensu.

“Mislim da ljudi nikada nisu odlazili isti iz audijencije kod kralja — nešto se promijenilo u njihovim srcima, a siguran sam da je to utjecalo i na politički mentalitet. Nikoga nije ostavio ravnodušnim. Iako je bio kralj, na kraju ste se osjećali opušteno, iako je također revno čuvao svoju privatnost i svoju duhovnost, koju je nazivao ‘svojim tajnim vrtom’.”

Ruke koje iscjeljuju

Tijekom svojih audijencija, službenih posjeta i susreta s narodom, Baudouin bi se rukovao s velikim brojem ljudi. On je toga bio svjestan i “zamolio je Isusa da djeluje preko njegovih ruku”.

„Htio je da ljudi upoznaju Isusa kada ih on pozdravi, dodirom svojih ruku, pa je molio da bude instrument i da može prenijeti Isusa; posebno kada se rukovao, tražio je da bude sredstvo preko kojeg će Krist doći drugima.”

“Bio je vrlo konkretan u vezi s tim. Ne znam hoćemo li ikada saznati, ali mislim da su se mnogi ljudi obratili i iscijelili duhovno, emocionalno, a možda i tjelesno, posredstvom njegovih ruku”, komentirao je jedan od rođaka.

Radnica odustala od pobačaja

Jedan od najznačajnijih trenutaka Baudouinove vladavine bio je kada se 3. travnja 1990. našao u poziciji da mora potpisati zakon koji je dekriminalizirao pobačaj u zemlji.

Rodbina je istaknula da, unatoč tvrdnjama većine, on nije abdicirao, već je “Vlada smislila rješenje” u kojem je Vijeće ministara utvrdilo nemogućnost vladavine zbog [sukoba] savjesti, u skladu s 82. člankom Ustava.

“Nakon što je proglašena nesposobnost kralja da vlada zakon je ratificiran, a zatim je Zastupnički dom morao ponovno glasovati ako je smatrao da je nesposobnost vladanja prestala”, objasnili su.

Prisjetili su se da je “tih dana jako patio, oboje [on i njegova žena] su mnogo patili, jer nisu znali što će se dogoditi, a i zato što je znao da bi nepotpisivanje zakona o pobačaju moglo unijeti još veće podjele u zemlju”.

Baudouin je zamolio, dodaju, “da ga ljudi molitvom podrže u donošenju odluke. Ali bio je potpuno svjestan da je odluku donio s Bogom i sa svojom savješću, što je bilo vrlo dojmljivo.”

S emocijama su se prisjetili kako je tih dana žena koja je radila u palači Laeken i koja je imala dogovoren termin kod liječnika za pobačaj “otkazala termin kad je čula što je kralj učinio”.

“Kad je čuo što se dogodilo, rekao je: ‘Samo zbog ovoga, sve što sam prošao je imalo smisla.’”

Iako je odluka da se ne potpiše zakon o pobačaju bila epizoda koja je obilježila kraljev život, do nje ne bi moglo doći da nije provodio ozbiljan molitveni život, kažu kraljevi rođaci.

“Sate bi provodio pred Presvetim. Misu smo obično imali rano ujutro i, ako bi došao ranije, on bi sjedio tu pred Presvetim. I mnogo puta, tijekom noći, probudio bi se i jednostavno otišao u kapelicu moliti. I u Motrilu kad biste ušli u kapelu on bi bio tamo. Cijeli je njegov život bio svjedočanstvo o živom Kristu.”

“Kao što je rekao, ono čemu moramo težiti jest biti sveci. Dakle, on je to jako želio i trudio se živjeti tu svetost kroz cijeli život”, dodao je jedan od njih.

Kongo, potencijalna ‘tamna mrlja’

Ipak, nisu svi s oduševljenjem dočekali moguću Baudouinovu kanonizaciju. Kardinal Fridolin Ambongo, nadbiskup Kinshase u Demokratskoj Republici Kongo, izjavio je prošlog listopada da postoji “tamna mrlja” u dosjeu nekadašnjeg belgijskog kralja.

Ambongo je objasnio da prije svega misli na pitanje moguće umiješanosti belgijske vlade u atentat na premijera Patricea Lumumbu. “Ne znamo sve detalje njegova [kraljeva] života”, priznao je, pohvalivši Baudouina kao “hrabrog u kontekstu Belgije”.

“Kopat ćemo po prošlosti da vidimo što je tamo”, rekao je kardinal koji je podsjetio i na to da je Baudouin predsjedao ceremonijom proglašenja neovisnosti DR Konga u Kinshasi održavši govor u kojem je pohvalio kolonizatorski rad prethodnih belgijskih kraljeva.