Foto: ShutterstockOsim što je u posljednje vrijeme prema izvještajima s terena položaj katolika u Kini ugroženiji nego prijašnjih godina, napetosti su se pojavile i među crkvenim dostojanstvenicima koji imaju različit pogled na sporazum između Svete Stolice i Kine, potpisan 2018. godine.

Najglasniji protivnik tog sporazuma, kineski kardinal Joseph Zen, više je puta javno istupao žaleći se da su sporazumom izdani katolici koji su ostali vjerni papi, te isticao kako je u novije vrijeme Vatikan napravio zaokret u odnosu na smjer koji su prema Kini zauzimali Benedikt XVI. i Ivan Pavao II.

Na Zenove učestale kritike je krajem prošlog mjeseca u svome pismu odgovorio novoimenovani dekan Kardinalskog zbora, kardinal Giovanni Battista Re.

Re je u prvom redu istaknuo kako je sadašnji odnos Svete Stolice prema položaju Katoličke Crkve u Kini u skladu s pristupom koji su zauzeli dvojica prethodnih papa. “Postoji duboka usklađenost misli i djelovanja posljednje trojice papa, koji su – iz poštovanja prema istini – favorizirali dijalog između dvaju strana, a ne suprotstavljanja”, napisao je Re.

“Kardinal Zen je nekoliko puta izjavio kako bi bilo bolje ne imati sporazum negoli imati ‘loš sporazum’. Trojica posljednjih papa nisu dijelila takav stav i podržavala su i pratila izradu nacrta sporazuma koji se, u ovome trenutku, činio jedinim mogućim.”

Dekan Kardinalskog zbora posebno se osvrnuo na Zenovo isticanje kako je sporazum potpisan 2018. identičan sporazumu koji je Benedikt XVI. svojedobno odbio potpisati.

“Ta tvrdnja ne odgovara istini”, napisao je Re. “Nakon što sam se osobno upoznao s postojećim dokumentima u Arhivu Državnog tajništva Svete Stolice, uvjeravam Vašu Eminenciju da je papa Benedikt XVI. odobrio nacrt sporazuma imenovanja biskupa u Kini, koji je bilo moguće potpisati tek 2018.”

Podsjetimo, upravo je imenovanje biskupa bilo u središtu sporazuma između Svete Stolice i Kine. Prema onome što se moglo saznati iz medija, budući da sporazum nikada nije objavljen, Vatikan je dao određene ovlasti komunističkim vlastima u imenovanju biskupa, uz zadržavanje prava na veto Svete Stolice na kandidate koje predlaže Peking.

Upravo zbog mogućnosti papinske intervencije u odabir biskupa, Re je istaknuo kako se izraz “nezavisna Crkva”, koji se ranije upotrebljavao za “državnu” Crkvu u Kini “više ne može tumačiti na apsolutan način, kao ‘odvajanje’ od Pape, što je bio slučaj u prošlosti”.

Komentirajući činjenicu da sporazum dosad nije doprinio poboljšanju položaja vjernika, dekan Kardinalskog zbora je ustvrdio kako je nezamislivo da bi “sporazum koji se, zapravo, tiče samo pitanja imenovanja biskupa, promijenio stvari na gotovo automatski i neposredan način u drugim aspektima života Crkve”.

Kardinal Zen u nedjelju je odgovorio na Reovo pismo. Osvrnuvši se na tvrdnju da je Benedikt XVI. odobrio nacrt sporazuma Kine i Vatikana, napisao je: “Ako mi želite dokazati da je nedavno potpisani sporazum već bio odobren od strane Benedikta XVI., morate mi samo pokazati tekst sporazuma, koji mi je sve dosad zabranjeno vidjeti, te da mi pružite arhivske dokaze kojima kažete da to možete potvrditi”, dodavši da mu nakon toga netko treba objasniti “zašto sporazum tada nije bio i potpisan”.

Kineski je kardinal naglasio i to kako su dvojica prethodnih papa smatrala Ostpolitik (vatikanski diplomatski pokušaj postizanja kompromisa s Istočnim blokom) neuspjehom, želeći pokazati kako je takav stav suprotan sadašnjoj vatikanskoj politici.

Dodao je da svećenicima koji mu dolaze s pitanjem moraju li obaviti civilnu registraciju koju zahtijevaju kineske vlasti i preporučuje Vatikan, odgovara da ne pristaju na taj postupak. “Budući da pastoralne smjernice ostavljaju prostor za prigovor savjesti, možete se mirno povući u katakombe i ne suprotstavljati se silom nepravdi, zbog čega ćete samo još više trpjeti”, preporučuje Zen.

Glavnog krivca za ono što smatra pogrešnom politikom Vatikana prema Kini, Zen vidi u državnom tajniku Svete Stolice, kardinalu Pietru Parolinu. Zen tvrdi kako ima “snažne dokaze” da Parolin “manipulira Svetim Ocem, koji uvijek pokazuje iznimnu srdačnost prema meni kada se sretnemo, ali nikada ne odgovara na moja pisma”. Kineski kardinal je zaključio svoje pismo podsjetivši, nimalo suptilno, na tradicionalnu molitvu za papu u kojoj se moli da ga Bog “izbavi iz ruku njegovih neprijatelja”.

Ivo Džeba | Bitno.net