Dva indonezijska kardinala, Julius Darmaatmadja i Ignatius Suharyo, bili su prisutni na svečanosti, kao i mnogi drugi prelati, uključujući nadbiskupa Pontianaka mons. Agustinusa Agusa, koji je uvijek održavao dobre odnose s najvećom i najumjerenijom muslimanskom organizacijom u Indoneziji, Nahdlatul Ulama (NU).

Nazočni su bili i predsjednik NU-a Kiai Hajj Yahya Cholil Staquf, indonezijski ministar za vjerska pitanja Yaqut Cholil Qoumas, rektor UIN-a Al Makin i drugi visoki predstavnici katoličke i muslimanske zajednice, zajedno s više od 1500 ljudi.

U svom govoru o prihvaćanju, kardinal Guixot je razmišljao o Wasatiyyah, islamskom konceptu koji se često prevodi kao „umjerenost“, a smatra se „rješenjem“ za vjerski fundamentalizam i ekstremizam.  „Wasatiyyah široko prihvaćaju i prakticiraju mnoge islamske stranke kako bi obranile svoj umjereni karakter i bavile se suvremenim problemima dajući prioritet socijalnoj pravdi i blagostanju“, rekao je kardinal u svom obraćanju.

Prema njegovim riječima koncept Wasatiyyah znači dobrodošlicu različitim vjerskim skupinama i jačanje njihova bratstva. „Oduvijek sam bio jako ponosan na indonezijsku Pancasilu kao filozofski ‘način života’ u državi i naciji koju je Bog blagoslovio s velikom raznolikošću u smislu kulture, jezika i religija“, dodao je.

Isto tako, „jako sam ponosan na Sunana Kalijagu (1460. – 1513.), patrona ovog sveučilišta, koji je postao islamski vođa zemlje i nacionalni propovjednik svojim sugrađanima Indonežanima, dok se još uvijek snažno držao lokalne mudrosti“.

„Bog nas je stvorio s toliko različitosti, ne da zapali društvene podjele, nego da postigne jedinstvo među nama“, objasnio je kardinal, pozivajući se na Deklaraciju o ljudskom bratstvu koju su u veljači 2015. u Abu Dhabiu potpisali papa Franjo i veliki imam Al Azhara Ahmed Al-Tayeb.

„Svi mi imamo zajednički identitet kao ljudska obitelj s istim pravima i dužnostima, kao svi stanovnici svijeta“, rekao je kard. Guixot te konstatirao: „Ne zaboravite da imamo iste korijene, što znači da dijalog neće početi od nule, već od iste ljudskosti. To će pomoći otvoriti prostor za egzistencijalne susrete.“

Prije svečanosti dodjele nagrade, rektor UIN-a Al Makin razgovarao je s indonezijskim medijima. „Kardinal je uvijek naglašavao kako Indonezija ima svoje snažna uporišta u islamskim i lokalnim mudrostima“, objasnio je. „Dobar odnos među vjerskim zajednicama razlikuje se od drugih naroda; u Indoneziji, društveni sklad postaje naš zajednički interes“, dodao je.

To je na svojevrstan način dopunio Paulus Tasik Galle iz Međureligijskog ureda Ministarstva za vjerska pitanja, kada je, govoreći za AsiaNews, naglasio da je Deklaracija iz Abu Dhabija „donijela novo poglavlje i konstruktivnije odnose između Katoličke Crkve i Islamske zajednice“. „Indonezija je bila u srcu pape Franje“, dodao je, ističući papinu solidarnost u vrijeme prirodnih katastrofa.

Sa svoje strane, nadbiskup Agustinus Agus iz Pontianaka, koji je pomogao u organiziranju sastanka između predsjednika Nahdlatul Ulame i kardinala Ayusa Guixota 2019., rekao je da je „u katoličkom svijetu sve više ljudi svjesno da se mir i pravda ne mogu postići bez suradnje s drugima“.