NAKON PUTINOVE PRIJETNJE
Američki nadbiskup: Kubanska raketna kriza nije nas ničemu naučila, inzistirati na utrci u nuklearnom naoružanju je ludost
U rujnu 2022., ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je kako se, u slučaju ugroze ruskog teritorija, neće libiti koristiti nuklearno oružje. Predsjednik SAD-a Joe Biden tu je prijetnju komentirao riječima kako je moguć "nuklearni Armagedon", prvi put nakon Kubanske krize.
Foto: WikimediaCommons:Operation Upshot-Knothole - Badger 001.jpg
Na šezdesetu obljetnicu Kubanske raketne krize, nadbiskup Santa Fea John Wester prisjetio se školskih priprema za nuklearni udar koje je proživljavao u djetinjstvu, izražavajući žaljenje što i današnja djeca odrastaju uz nuklearnu prijetnju, prenosi Crux.
Vrhunac opasnosti hladnog rata i nadmetanja između SAD-a i Sovjetskog Saveza dogodio se 1962. godine. Kubanska raketna kriza započela je ujutro 16. listopada, a završila je 13 dana kasnije, 29. listopada. Bila je to konfrontacija između SAD-a i Sovjetskog Saveza oko postavljanja nuklearnih sovjetskih projektila na Kubu. U tom je trenutku postojala stvarna opasnost od nuklearne eskalacije.
U rujnu 2022., ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je kako se, u slučaju ugroze ruskog teritorija, neće libiti koristiti nuklearno oružje. Predsjednik SAD-a Joe Biden tu je prijetnju komentirao riječima kako je moguć “nuklearni Armagedon”, prvi put nakon Kubanske krize.
U široj perspektivi, svjetski čelnici koji su u rujnu sudjelovali na Revizijskoj konferenciji o neširenju nuklearnog oružja (NPT) ponovno nisu uspjeli postići konsenzus o završnom dokumentu usmjerenom na nuklearno razoružanje.
Nadbiskup Wester je zabrinut zbog svega navedenog rekao da ključna lekcija Kubanske raketne krize nije naučena: “Jedini način za eliminaciju nuklearne opasnosti je kroz oprezne, univerzalne, verificirane korake”.
“Iz same naravi takvog oružja proizlazi da njegovo posjedovanje predstavlja egzistencijalnu opasnost za sve. Papa Franjo izričito je rekao kako je ‘posjedovanje nuklearnog oružja nemoralno'”, rekao je Wester.
SAD i Rusija danas su zemlje s najviše nuklearnog oružja. Procjenjuje se da u svijetu postoji oko 12 700 bojevih glava. Wester je izrazio razočaranje što svjetske nuklearne sile ne pregovaraju o putu prema nuklearnom razoružanju, nego umjesto toga troše “milijune dolara na programe ‘modernizacije’ koji će zauvijek zadržati nuklearno oružje”.
“Takav odnos snaga zapravo samo potiče novu utrku u nuklearnom naoružanju, što je – nakon Kubanske raketne krize – tragična ludost”, ističe Wester. Govoreći o rusko-ukrajinskom ratu, Wester je rekao da katolici trebaju moliti za mir u Ukrajini i podcrtao potrebu za izgradnjom svijeta bez nuklearnog oružja.
Govoreći o opasnosti nuklearne katastrofe, vatikanski državni tajnik, kardinal Pietro Parolin u rujnu je rekao kako treba izbjeći bilo kakvu eskalaciju, posebno kada je riječ o atomskoj bombi, znajući kakve bi bile posljedice ako bi došlo do samo jednog slučajnog pogrešnog koraka u tom smjeru: “Poziv je uvijek isti: na mudrost, poziv na umjerenost, na traženje miroljubivih rješenja”.
Papinska akademija znanosti u travnju je upozorila kako čelnici i vlade imaju odgovornost da na sve načine izbjegnu katastrofu nuklearnog rata i eskalaciju konvencionalnih ratova koji ne štede ni civilno stanovništvo:
“Ozbiljne nejednakosti među narodima i unutar njih, kratkovidne nacionalne ili stranačke ambicije i želja za vlašću, klica su sukoba koji može dovesti do općeg i nuklearnog rata, upozorila Papinska akademija. Čovječanstvo je još jednom suočeno s ozbiljnom prijetnjom, koja je proizišla iz oružanih sukoba i oštrog rata koji je Rusija pokrenula u Ukrajini”.
“Rizici vezani uz nuklearnu energiju su namjerno ili nenamjerno uništavanje nuklearnih elektrana, koje imaju ozbiljne posljedice za velik dio populacije; nekontrolirano ispuštanje nuklearnog otpada koji se može koristiti za takozvane prljave bombe; potencijalna uporaba takozvanog taktičkog nuklearnog oružja na bojištima te držanje nuklearnog oružja u visokoj pripravnosti, potencijalno povećavajući vjerojatnost lansiranja nuklearnog oružja, bilo slučajno ili kao rezultat računalne manipulacije”, istaknuli su.
“Opasnost je uporaba i snažnog nuklearnog i drugog oružja na međunarodnoj razini izvan Ukrajine, kada i ako rat eskalira. Prepoznajući prirodno pravo ljudskih bića na preživljavanje, dostojanstven život i stremljenje ka sreći, znanost se treba koristiti kako bi se pomoglo čovječanstvu da živi u blagostanju, ispunjeno i u miru”, navela je Papinska akademija znanosti.
Papa Franjo je pak u lipnju pozvao na opću zabranu nuklearnog oružja.
“Svijet bez nuklearnog oružja nužan je i moguć”, rekao je papa Franjo i osudio planove koji daju lažni osjećaj sigurnosti na temelju posjedovanja nuklearnog oružja i drugog oružja za masovno uništenje. “Nuklearno je oružje skupa i opasna obaveza”, istaknuo je Sveti otac.
Papa Franjo potom je ponovio kako je korištenje nuklearnog oružja, kao i njegovo samo posjedovanje, nemoralno. “Obrana ideje međusobnog odvraćanja neizbježno završava zatrovanjem odnosa među ljudima i ometanjem svakog mogućeg oblika pravog dijaloga”, dodao je.
Također postoji i opasnost korištenja nuklearnog oružja kao oblika ucjene, što bi trebalo biti odbojno savjesti svakog čovjeka – istaknuo je papa.
“Proces razoružanja mora biti temeljit i potpun te doprijeti do samih duša ljudi. Stoga je važno prepoznati globalnu i hitnu potrebu za odgovornošću, kako javnom tako i osobnom, što uključuje ispitivanje savjesti o tome kako pojedinci i nacije mogu opravdati korištenje ili posjedovanje nuklearnog oružja”, dodao je papa Franjo.
Papa Franjo zaključio je svoju poruku napomenom da su sporazumi o razoružanju, uključujući i Ugovor o zabrani nuklearnoga oružja više od obične pravne obveze. “To su također moralne obveze temeljene na povjerenju među državama i među njihovim predstavnicima, ukorijenjene u povjerenju koje građani polažu u svojim vladama, s etičkim posljedicama za sadašnje i buduće generacije čovječanstva”, zaključio je Sveti otac.
