Blažena Marija Elizabeta Hesselblad redovnica spašavala Židove

Blažena Marija Elizabeta Hesselblad, švedska redovnica koja je obnovila red sestara sv. Brigite i bit će kanonizirana u nedjelju, 5. lipnja, spasila je živote najmanje 60 Židova u fašističkoj Italiji, zbog čega je proglašena i ‘pravednicom među narodima’.

Papa Franjo je u prosincu proglasio dekret kojim je priznao čudo koje se dogodilo po zagovoru švedske brigitinke iza koje stoji fascinantna životna priča.

Blažena Marija Elizabeta Hesselblad rodila se u Švedskoj 1870. u brojnoj i siromašnoj luteranskoj obitelji. Već kao 16-godišnjakinja emigrirala je u Sjedinjene Države kako bi pomogla obitelji, radeći kao medicinska sestra. Tamo je došla u kontakt s Katoličkom Crkvom i 1902. se obratila na katoličanstvo. Nakon dolaska u Rim ušla je u red sestara sv. Brigite, poznate i pod imenom brigitinke, koji je pokušavala reformirati i ponovno probuditi interes za njegovu utemeljiteljicu – sv. Brigitu, švedsku mističarku i zaštitnicu Europe.

Tijekom boravka u Rimu, Šveđanka je bila prior u samostanu na Trgu Farnese, a tu je dužnost obnašala i tijekom Drugog svjetskog rata. To je bilo vrijeme kada je u samostanu krila Židove koji su bježali od fašističkog, a kasnije i nacističkog progona. Britanski tjednik The Catholic Herald prenio je svjedočanstvo jednog od tih Židova – Piera Piperna, koji je ispričao kako su brigitinke krile njega i njegove. Njegov iskaz dan je kao svjedočanstvo herojskih krjeposti jedne druge brigitinke koja je tada također bila u samostanu i čija je kauza otvorena prije pet godina – Britanke Mary Richard Beauchamp Hambrough.

“Bile su tamo tri obitelji, ukupno nas 13. Sestre su nas smjestile odvojeno – muškarce u jednu, žene u drugu sobu”, ispričao je Piperno čija je obitelj provela u samostanu šest mjeseci prije nego su savezničke snage ušle u Italiju, a oni bili sigurni.

Piperno je ispričao kako su sestre sakrivale sve one kojima je trebala pomoć, pa su osim Židovima utočište dale i fašističkim obiteljima kojima je prijetila smrt nakon pada Mussolinija.

“Nisam to tada razumio i ljutilo me to. Naposljetku sam shvatio da je bila riječ o solidarnosti sa svima koji trpe, a svi smo tada bili na tom brodu”, rekao je Piperno.

Memorijalni centar Yad Washem proglasio ju je ‘Pravednicom među narodima’ – priznanje koje se dodjeljuje onima koji su pomagali Židovima tijekom Drugog svjetskog rata, i pri tome riskirali svoj život.

Bl. Marija Elizabeta, koju je 2000. beatificirao sv. Ivan Pavao II., jedna je od brojnih pripadnica Katoličke Crkve koji su tijekom Drugog svjetskog rata pomagali Židovima. Još jedan primjer jest onaj belgijskih redovnica koje su u svojim samostanima tijekom Drugog svjetskog rata krile na tisuće židovske djece, o čemu je pisala jedna od te spašene djece – sociologinja Suzanne Vromen – u svojoj knjizi “Skrivena djeca holokausta“.

Nama najbliži primjer jest naravno onaj hrvatskog blaženika nadbiskupa zagrebačkog Alojzija Stepinca. Više o njegovom pomaganju Židovima tijekom Drugog svjetskog rata možete pročitati OVDJE, OVDJE i OVDJE.

Goran Andrijanić | Bitno.net