Uloga obiteljskih savjetovališta: Boriti se za obitelj!

“Ne možemo šutjeti i gledati kako se stvari odvijaju bez nas, a protiv obitelji“, poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić na susretu djelatnika crkvenih obiteljskih savjetovališta kojih u Hrvatskoj djeluje u devet nad/biskupija, u utorak, 26. lipnja, u sjemeništu u Zadru.

Obitelj

„Obitelj treba biti svjesna svoje crkvene i društvene uloge, a Crkva joj treba pružiti nesebičnu pomoć. Put Crkve je konkretan čovjek. Ne možemo šutjeti i gledati kako se stvari odvijaju bez nas, a protiv obitelji“, poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić na susretu djelatnika crkvenih obiteljskih savjetovališta kojih u Hrvatskoj djeluje u devet nad/biskupija, u utorak, 26. lipnja, u sjemeništu u Zadru.

Godišnje je u hrvatskim obiteljskim savjetovalištima oko 4.000 korisnika, 10.000 sati individualnog savjetovanja i 2.000 telefonskih savjetovanja. Prema podacima sabranima do 2006. godine, u Crkvi u Hrvatskoj službeno je bilo 22.000 korisnika OS-a. U Zadru se godišnje broj korisnika OS-a poveća i za sto, u odnosu na prethodnu godinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Savjetovališta kao specijalizirane ustanove zapošljavaju 12 djelatnika i surađuju sa stotinu volontera, stručnjaka iz medicine, psihologije, pedagogije, sociologije, sudstva.

Zadaća savjetovališta je predbračni, bračni i obiteljski pastoral, rad s obiteljima bez djece, s djecom s posebnim potrebama, rastavljenima i ponovno civilno vjenčanima, izbjegličkim i obiteljima u inozemstvu. Pružaju psihosocijalne i preventivne tretmane, pomoć u rješenju obiteljskog nasilja, ovisnosti, odgoju mladih, pouci učenika i studenata. Organiziraju škole, tribine, grupe podrške za roditelje.

Susret su organizirali Obiteljsko savjetovalište zadarskog Caritasa s ravnateljem don Ivicom Jurišićem, Hrvatski caritas s ravnateljem HC-a vlč. Fabijanom Svalinom te Ured HBK za život i obitelj i istoimeno Vijeće HBK, s voditeljem dr. Petrom Krešimirom Hodžićem i predsjednikom Vijeća, krčkim biskupom Valterom Županom.

U Hrvatskoj su obiteljska savjetovališta počela s radom početkom Domovinskog rata, u sklopu Caritasa jer je jedini raspolagao sredstvima dobivanima iz inozemstva.

No, biskup Župan izričito apelira na promjenu okvira djelovanja: „Kao predsjednik Vijeća za život i obitelj, decidirano i vrlo odlučno naglašavam da obiteljska savjetovališta spadaju u obiteljski pastoral, a ne u Caritas. To bi ipak trebalo biti sasvim jasno“, rekao je mons. Župan, dodavši da je to što savjetovališta još djeluju pri Caritasima dokaz, makar nečujno i diskretno, da još nismo stavili u djelo ono što je prije 31 godinu bl. Ivan Pavao II. jako naglasio u  obiteljskoj pobudnici: da biskupi za obiteljski pastoral moraju osigurati osobe, sredstva i prostore.

„Dakle sve. Treba govoriti o konkretnim stvarima, gdje smo mi danas u tome. Kad već ima sredstava, zašto još danas nismo osigurali ni dovoljan broj osoba, ni sredstva ni prostore za obiteljski pastoral. I još uvijek se šlepamo pod Caritasom“, rekao je mons. Župan, smatrajući da Caritas treba odjenuti gologa, nahraniti gladnoga.

Istaknuo je važnost aktualizacije uloge OS-a sada, jer: „Nitko nas neće pitati. Dovoljno će biti domalo poći javnom bilježniku i izjaviti ‘mi više nismo bračni par, tražimo rastavu’, i u 15 minuta je sve gotovo. Što će tada raditi obiteljska savjetovališta? To treba promisliti. Jer događaji se tako razvijaju da mi ostajemo na teoriji, a praksa ide dalje“, upozorio je krčki biskup.

Iako ne odobravamo mnoge izjave ministra zdravstva, rekao je mons. Župan, istaknuo je da mu je popularnost porasla jer je liste čekanja skratio sa šest mjeseci na dva mjeseca. Zato je sudionike susreta na kojem je istaknuta potreba ići ususret čovjeku vani, potaknuo da tim stavom, konkretno, razmotre ulogu OS-a.

„Konkretno treba pomoć i raditi. Nema više teorije. Nemojmo se skrivati iza izjava. Što obiteljska savjetovališta u današnjim prilikama trebaju učiniti. To nije lako domisliti. Zato je susret zahtjevan“, istaknuo je mons. Župan.

Potaknuo je sudionike da promisle umrežavanje i stvaranje krovne konstrukcije koja će surađivati s ostalim udrugama, osobito iz obiteljskog pastorala.

O temi „Brak i obitelj prema Ivanu Pavlu II.“ govorio je mons. Želimir Puljić, istaknuvši četiri Papina dokumenta: Pobudnicu Obiteljska zajednica (1981), Povelju o pravima obitelji (1983), Pismo obiteljima (1994) i encikliku Evanđelje života (1995).

„Imanentne zadaće obitelji su stvaranje zajednice osoba, služenje životu prenošenjem života i odgojem te sudjelovanje u društvenom životu. Ivan Pavao II. poželio je da obitelj, koja je ponazočenje otajstva Crkve i škola društvenih vrlina, otkrije vrijednosti koje čine njen identitet i veličinu, da ostvaruje svoju proročku, svećeničku i kraljevsku ulogu“, poručio je mons. Puljić.

Ines Grbić | Laudato.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 27. lipnja 2012.

Možda vam se svidi