Svečanost otvaranja moćnika sv. Dujma

Foto: IKA
„Dujam je sveta memorija kroz sve naraštaje i stoljeća, a o tome svjedoči i pisani Statut Grada Splita od prije sedam stoljeća i još starija tradicija slavlja našega zaštitnika”, kazao je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić predvodeći na uočnicu svetkovine sv. Dujma, u nedjelju 6. svibnja, u splitskoj prvostolnici svečanost otvaranja moćnika sv. Dujma i svečanu Večernju u nazočnosti četvorice biskupa, kanonika, gradskih i županijskih vlasti te brojnih vjernika.

Kao što je običaj od najstarijih vremena, prepozit Metropolitanskoga kaptola u Splitu mons. Nediljko Ante Ančić i, namjesto odsutnog splitskog gradonačelnika, dogradonačelnik Jure Šundov otvorili su moćnik na oltaru sv. Dujma.

Splitsko-makarski nadbiskup pozdravio je ovogodišnjega predvoditelja slavlja biskupa Željeznoga mons. Egidija Živkovića, koji je (kao generalni tajnik Austrijske biskupske konferencije) već 2003. godine sudjelovao u Sudamji kao pratnja bečkom kardinalu Schoenbornu. Potom je pozdravio banjalučkog biskupa i predsjednika BK BiH Franju Komaricu, hvarskog biskupa Slobodana Štambuka i dubrovačkoga biskupa Matu Uzinića, Prvostolni kaptol s prepozitom mons. Nediljkom Antom Ančićem, katedralnog župnika don Tomislava Ćubelića, okupljene svećenike, odgojitelje u Bogosloviji, Sjemeništu i Gimnaziji, redovnike, redovnice i kandidatice, bogoslove, sjemeništarce; splitskoga dogradonačelnika Juru Šundova i dogradonačelnicu Anđelku Visković, predsjednicu Gradskog vijeća Nevenku Bečić, predstavnike županije Splitsko-dalmatinske kao i predstavnike društveno-političkih ustanova, vojske i policije, braniteljskih udruga, prosvjete, športa i kulture, goste i prijatelje grada Splita i sv. Dujma. Sjetio se i nedavno preminulog nadbiskupa Ante Jurića, kojemu je ovo prva Sudamja koju slavi u nebeskoj slavi.

Sveti Dujam, nastavio je nadbiskup Barišić, otvorio je put vjere tolikim poganima koji su potaknuti njegovim primjerom prihvatili Radosnu vijest života. Otvoriti put vjere znači otvoriti vrata Kristu i prihvatiti ga u svoj život. Petrov nasljednik papa Benedikt XVI. poziva nas upravo to da otkrijemo dar vjere, da otkrijemo njezinu snagu, bogatstvo i ljepotu. Mi kršćani, istaknuo je nadbiskup Barišić, moramo svjedočiti svoju vjeru i biti svjesni da vjera i razum, molitva i rad, duhovnost i tehnika nisu u oporbi nego da je to savez za osobni, obiteljski život i život ovoga naroda. „Po Dujmovom primjeru i s njegovim zagovorom možemo otkriti dar vjere i smisao života, možemo otkriti svoga bližnjega. Sveti Dujme, ražari u nama žar vjere, svjedočenje i življenje naše vjere te nam daj radost kršćanske nade”, kazao je nadbiskup Barišić.

Prigodnu riječ izrekao je mons. Pavao Banić, kanonik Metropolitanskog kaptola u Splitu i katedralni župnik u Makarskoj. Govoreći o mučeništvu sv. Dujma i njegovom prihvaćanju križa Kristova, mons. Banić se sjetio brojnih znanih i neznanih mučenika u Katoličkoj crkvi diljem svijeta, a osobito sunarodnjaka Hrvata. Podsjetio je na sve one popisane u hrvatskom martirologiju na čelu s blaženim Alojzijem Stepincem, ali i na sve one ne kanonizirane. „Sveti Dujam udario je temelje kršćanstva na ovim prostorima, na Hrvatskom Jordanu – rijeci Jadro”, istaknuo je te je osvrćući se na partizansko-komunističke zločine kazao: „Pobijeno je i 326 mojih sumještana, većinom 26. ožujka 1944. godine, a među njima i devet članova moje obitelji koji su izgorjeli s križem u ruci”. U teškom razdoblju komunizma i stvaranja hrvatske države istaknuo je važnu ulogu dvojice splitskih nadbiskupa Frane Franića i Ante Jurića. „Zahvaljujući takvim pastirima sačuvali smo svoju vjeru i svoju nacionalnost u mnogim teškim okolnostima”, istaknuo je mons. Banić izrazivši bojazan da ulazak Hrvatske u EU ne bude treća „nesretna” federacija, poput onih 1918. i 1944. godine. U tom je kontekstu uputio Dujmu prošnju da nam pomogne sačuvati svoj vjerski i nacionalni identitet. Na kraju svoga govora osvrnuo se na negativnosti i pesimizam koji se širi putem sredstava društvenog priopćivanja istaknuvši nasušnu potrebu isticanja onoga dobroga i pozitivnoga. U tom je svjetlu nabrojio samo neke od pothvata koje čini Katolička crkva u Hrvata za dobrobit svakoga čovjeka, od otvaranja odgojno-obrazovnih ustanova, katoličkih škola i sveučilišta, pa do pučkih kuhinja, komuna – terapijskih zajednica (u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji je sedam zajednica) te okupljanja vjernika na euharistijska slavlja i dijeljenje sakramenata.

„Hrvat mi je otac, Hrvatica mati, a ja sam vjerni sin Hrvatski”, tim se početnim riječima stare gradišćanske himne nazočnima obratio i ovogodišnji predvoditelj središnje svečanosti na Rivi biskup Živković. Izrazio je radost i zahvalio Bogu, Crkvi i pobožnim roditeljima što se može obratiti na lijepom starom gradišćansko-hrvatskom jeziku. „Oni su bili mudri i naučili me našu lipu hrvatsku rič i ostavili nam u predanje našu lipu staru hrvatsku kulturu”, istaknuo je biskup Živković. Također je rekao kako je pripadnik hrvatskog naroda čiji su preci prije 500 godina iselili iz „tzv. stare domovine Hrvatske u novu domovinu Austriju u kojoj smo kroz 18 pokoljenja čuvali jezik, kulturu i običaje”. „Sveti Dujme, očuvaj nam vjeru, materinsku rič, našu lipu, staru i bogatu kulturu – ne samo u tzv. staroj domovini, nego i kod nas u Gradišću i diljem svita gdje žive Hrvati”, istaknuo je biskup Živković, nakon čega se u splitskoj katedrali prolomio buran višeminutni pljesak odobravanja nazočnih. Govoreći o životu gradišćanskih Hrvata, podsjetio je na prvoga biskupa Željeznoga u Gradišću mons. Stefana Lázlóa, koji je, također, bio ponosan na svoje hrvatske korijene kao i na domovinu Austriju. Kazao je da je od njega najviše naučio o bogoljublju, čovjekoljublju i domoljublju te je istaknuo njegovu osobitu povezanost s hrvatskim episkopatom, posebno prijateljstvo s nadbiskupom Franićem. „Obojica su znala u teškim vremenima sačuvati kršćansku vedrinu, katoličku širinu, zdravi duh rodoljublja, da su ostali čvrsti kao stijena u očuvanju svoga stada i ispravnog shvaćanja crkvenosti i čvrste veze sa Svetom Stolicom u poslušnosti apostolskom prvaku”, kazao je biskup Živković dodavši da je plod te povezanosti i prijateljstva dolazak splitskih redovnica Sestara Milosrdnica u Željezno, gdje djeluju već više od 40 godina. U Gradišću djeluju i brojni svećenici Splitsko-makarske nadbiskupije te je biskup Živković izrazio zahvalnost mjesnom pastiru i cijeloj nadbiskupiji za njihov rad. Povezanost dviju biskupija i naroda nastavio je i blagopokojni nadbiskup Jurić i nadbiskup Barišić. Na sve nazočne zazvao je zagovor sv. Dujma, blaženoga Alojzija Stepinca, blaženih Drinskih mučenica i svih hrvatskih blaženika i svetaca, priznavalaca i mučenika.

Mješoviti prvostolni zbor sv. Dujma i bogoslovski zbor, uz mnoštvo puka radosno je otpjevao večernju molitvu. Potom je nadbiskup Barišić zahvalio svima koji su sudjelovali u devetnici: propovjednicima, zborovima, glazbenicima na čelu s maestrom don Šimom Marovićem te je na sve nazočne zazvao Božji blagoslov, a himnom sv. Dujmu u čast završila je svečana Večernja i devetodnevna priprava za blagdan sv. Dujma, zaštitnika grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije. (ika/bitno.net)