Svečanost otvaranja moćnika sv. Dujma

Sveti Dujam je otvorio put vjere tolikim poganima koji su potaknuti njegovim primjerom prihvatili Radosnu vijest života, rekao je nadbiskup Barišić predvodeći u nedjelju 6. svibnja u splitskoj prvostolnici svečanost otvaranja moćnika sv. Dujma.

DujamFoto: IKA
„Dujam je sveta memorija kroz sve naraštaje i stoljeća, a o tome svjedoči i pisani Statut Grada Splita od prije sedam stoljeća i još starija tradicija slavlja našega zaštitnika”, kazao je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić predvodeći na uočnicu svetkovine sv. Dujma, u nedjelju 6. svibnja, u splitskoj prvostolnici svečanost otvaranja moćnika sv. Dujma i svečanu Večernju u nazočnosti četvorice biskupa, kanonika, gradskih i županijskih vlasti te brojnih vjernika.

Kao što je običaj od najstarijih vremena, prepozit Metropolitanskoga kaptola u Splitu mons. Nediljko Ante Ančić i, namjesto odsutnog splitskog gradonačelnika, dogradonačelnik Jure Šundov otvorili su moćnik na oltaru sv. Dujma.

Splitsko-makarski nadbiskup pozdravio je ovogodišnjega predvoditelja slavlja biskupa Željeznoga mons. Egidija Živkovića, koji je (kao generalni tajnik Austrijske biskupske konferencije) već 2003. godine sudjelovao u Sudamji kao pratnja bečkom kardinalu Schoenbornu. Potom je pozdravio banjalučkog biskupa i predsjednika BK BiH Franju Komaricu, hvarskog biskupa Slobodana Štambuka i dubrovačkoga biskupa Matu Uzinića, Prvostolni kaptol s prepozitom mons. Nediljkom Antom Ančićem, katedralnog župnika don Tomislava Ćubelića, okupljene svećenike, odgojitelje u Bogosloviji, Sjemeništu i Gimnaziji, redovnike, redovnice i kandidatice, bogoslove, sjemeništarce; splitskoga dogradonačelnika Juru Šundova i dogradonačelnicu Anđelku Visković, predsjednicu Gradskog vijeća Nevenku Bečić, predstavnike županije Splitsko-dalmatinske kao i predstavnike društveno-političkih ustanova, vojske i policije, braniteljskih udruga, prosvjete, športa i kulture, goste i prijatelje grada Splita i sv. Dujma. Sjetio se i nedavno preminulog nadbiskupa Ante Jurića, kojemu je ovo prva Sudamja koju slavi u nebeskoj slavi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sveti Dujam, nastavio je nadbiskup Barišić, otvorio je put vjere tolikim poganima koji su potaknuti njegovim primjerom prihvatili Radosnu vijest života. Otvoriti put vjere znači otvoriti vrata Kristu i prihvatiti ga u svoj život. Petrov nasljednik papa Benedikt XVI. poziva nas upravo to da otkrijemo dar vjere, da otkrijemo njezinu snagu, bogatstvo i ljepotu. Mi kršćani, istaknuo je nadbiskup Barišić, moramo svjedočiti svoju vjeru i biti svjesni da vjera i razum, molitva i rad, duhovnost i tehnika nisu u oporbi nego da je to savez za osobni, obiteljski život i život ovoga naroda. „Po Dujmovom primjeru i s njegovim zagovorom možemo otkriti dar vjere i smisao života, možemo otkriti svoga bližnjega. Sveti Dujme, ražari u nama žar vjere, svjedočenje i življenje naše vjere te nam daj radost kršćanske nade”, kazao je nadbiskup Barišić.

Prigodnu riječ izrekao je mons. Pavao Banić, kanonik Metropolitanskog kaptola u Splitu i katedralni župnik u Makarskoj. Govoreći o mučeništvu sv. Dujma i njegovom prihvaćanju križa Kristova, mons. Banić se sjetio brojnih znanih i neznanih mučenika u Katoličkoj crkvi diljem svijeta, a osobito sunarodnjaka Hrvata. Podsjetio je na sve one popisane u hrvatskom martirologiju na čelu s blaženim Alojzijem Stepincem, ali i na sve one ne kanonizirane. „Sveti Dujam udario je temelje kršćanstva na ovim prostorima, na Hrvatskom Jordanu – rijeci Jadro”, istaknuo je te je osvrćući se na partizansko-komunističke zločine kazao: „Pobijeno je i 326 mojih sumještana, većinom 26. ožujka 1944. godine, a među njima i devet članova moje obitelji koji su izgorjeli s križem u ruci”. U teškom razdoblju komunizma i stvaranja hrvatske države istaknuo je važnu ulogu dvojice splitskih nadbiskupa Frane Franića i Ante Jurića. „Zahvaljujući takvim pastirima sačuvali smo svoju vjeru i svoju nacionalnost u mnogim teškim okolnostima”, istaknuo je mons. Banić izrazivši bojazan da ulazak Hrvatske u EU ne bude treća „nesretna” federacija, poput onih 1918. i 1944. godine. U tom je kontekstu uputio Dujmu prošnju da nam pomogne sačuvati svoj vjerski i nacionalni identitet. Na kraju svoga govora osvrnuo se na negativnosti i pesimizam koji se širi putem sredstava društvenog priopćivanja istaknuvši nasušnu potrebu isticanja onoga dobroga i pozitivnoga. U tom je svjetlu nabrojio samo neke od pothvata koje čini Katolička crkva u Hrvata za dobrobit svakoga čovjeka, od otvaranja odgojno-obrazovnih ustanova, katoličkih škola i sveučilišta, pa do pučkih kuhinja, komuna – terapijskih zajednica (u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji je sedam zajednica) te okupljanja vjernika na euharistijska slavlja i dijeljenje sakramenata.

„Hrvat mi je otac, Hrvatica mati, a ja sam vjerni sin Hrvatski”, tim se početnim riječima stare gradišćanske himne nazočnima obratio i ovogodišnji predvoditelj središnje svečanosti na Rivi biskup Živković. Izrazio je radost i zahvalio Bogu, Crkvi i pobožnim roditeljima što se može obratiti na lijepom starom gradišćansko-hrvatskom jeziku. „Oni su bili mudri i naučili me našu lipu hrvatsku rič i ostavili nam u predanje našu lipu staru hrvatsku kulturu”, istaknuo je biskup Živković. Također je rekao kako je pripadnik hrvatskog naroda čiji su preci prije 500 godina iselili iz „tzv. stare domovine Hrvatske u novu domovinu Austriju u kojoj smo kroz 18 pokoljenja čuvali jezik, kulturu i običaje”. „Sveti Dujme, očuvaj nam vjeru, materinsku rič, našu lipu, staru i bogatu kulturu – ne samo u tzv. staroj domovini, nego i kod nas u Gradišću i diljem svita gdje žive Hrvati”, istaknuo je biskup Živković, nakon čega se u splitskoj katedrali prolomio buran višeminutni pljesak odobravanja nazočnih. Govoreći o životu gradišćanskih Hrvata, podsjetio je na prvoga biskupa Željeznoga u Gradišću mons. Stefana Lázlóa, koji je, također, bio ponosan na svoje hrvatske korijene kao i na domovinu Austriju. Kazao je da je od njega najviše naučio o bogoljublju, čovjekoljublju i domoljublju te je istaknuo njegovu osobitu povezanost s hrvatskim episkopatom, posebno prijateljstvo s nadbiskupom Franićem. „Obojica su znala u teškim vremenima sačuvati kršćansku vedrinu, katoličku širinu, zdravi duh rodoljublja, da su ostali čvrsti kao stijena u očuvanju svoga stada i ispravnog shvaćanja crkvenosti i čvrste veze sa Svetom Stolicom u poslušnosti apostolskom prvaku”, kazao je biskup Živković dodavši da je plod te povezanosti i prijateljstva dolazak splitskih redovnica Sestara Milosrdnica u Željezno, gdje djeluju već više od 40 godina. U Gradišću djeluju i brojni svećenici Splitsko-makarske nadbiskupije te je biskup Živković izrazio zahvalnost mjesnom pastiru i cijeloj nadbiskupiji za njihov rad. Povezanost dviju biskupija i naroda nastavio je i blagopokojni nadbiskup Jurić i nadbiskup Barišić. Na sve nazočne zazvao je zagovor sv. Dujma, blaženoga Alojzija Stepinca, blaženih Drinskih mučenica i svih hrvatskih blaženika i svetaca, priznavalaca i mučenika.

Mješoviti prvostolni zbor sv. Dujma i bogoslovski zbor, uz mnoštvo puka radosno je otpjevao večernju molitvu. Potom je nadbiskup Barišić zahvalio svima koji su sudjelovali u devetnici: propovjednicima, zborovima, glazbenicima na čelu s maestrom don Šimom Marovićem te je na sve nazočne zazvao Božji blagoslov, a himnom sv. Dujmu u čast završila je svečana Večernja i devetodnevna priprava za blagdan sv. Dujma, zaštitnika grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije. (ika/bitno.net)


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 7. svibnja 2012.

Možda vam se svidi