Razbijen stereotip: u Hrvatskoj uglavnom rađaju zaposlene žene, a visokoobrazovane majke rađaju najviše djece

shutterstock

Natalitet u Hrvatskoj drastično pada. Žene se sve više i dulje obrazuju, žele karijeru, sve kasnije počinju rađati i imaju sve manje djece. Visokoobrazovane žene imaju najčešće jedno dijete, a veći broj djece odlika je siromašnijih obitelji i nezaposlenih žena skromnijeg obrazovanja, odnosno obitelji koje se oslanjaju na porodiljne naknade i dječje doplatke kao bitan obiteljski prihod.
Stereotip je to koji se godinama provlači kroz hrvatsku teoriju. Međutim, kako prenosi Jutarnji list, praksa je potpuno drugačija: u Hrvatskoj mahom rađaju zaposlene žene, četiri puta više od nezaposlenih, a najveći broj djece zadnjih godina imaju visokoobrazovane žene.

Do tih je podataka došao Eurostatov stručnjak Giampaolo Lanzieri koji je početkom svibnja objavio publikaciju “Towards a ‘baby recession’ in Europe?”, u kojoj je detaljno analizirao stope fertiliteta u europskim zemljama s obzirom na radni i obrazovni status žena. Podaci koje je dobio toliko su iznenađujući, osobito za Hrvatsku, da ih stručnjaci u prvom trenutku, bez dodatne analize, nisu mogli protumačiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Totalna stopa fertiliteta, kojom se Lanzieri bavio, označava procijenjen prosječan broj djece koji bi rodila svaka žena u dobi od 15 do 49 godina kada bi se rađanje odvijalo pod istim uvjetima. Ukupna totalna stopa fertiliteta u Hrvatskoj, za sve žene u dobi za rađanje, iznosi za 2011. godinu 1,4, što konkretno znači da statistički svaka žena rodi 1,4 djeteta. Ta je stopa vrlo niska i dovodi do pada broja stanovništva jer da bi se nadomjestilo postojeće stanovništvo – odnosno, da bi majka rađanjem nadomjestila samo sebe i svojeg partnera – morala bi roditi dvoje djece, odnosno totalna stopa fertiliteta trebala bi biti 2. Da bi stanovništvo raslo, stopa mora biti veća od 2. Budući da je u Hrvatskoj stopa 1,4 te umire više stanovnika nego što ih se rodi, stanovništvo Hrvatske svake se godine smanji za oko 10.000 stanovnika.

Međutim, Lanzieri je otišao korak dalje od uobičajenog izračunavanja stope za sve žene te je analizirao stope za žene s obzirom na njihov radni i obrazovni status. Rezultati su srušili sva stereotipna uvjerenja u Hrvatskoj: zaposlene žene rađaju prosječno 2,44 djece, a nezaposlene 0,63 djece, što je najveća razlika u Europi! Jednako tako, najveću totalnu stopu fertiliteta imaju žene s višim ili visokim obrazovanjem (1,57), a najmanju one sa završenom ili nezavršenom osnovnom školom. Žene sa završenom srednjom školom, koje u Hrvatskoj čine većinu, smjestile su se u sredinu – statistički imaju 1,42 djeteta. Na razini 18 europskih zemalja koje je Lanzieri analizirao, najveća je stopa fertiliteta još uvijek među nižeobrazovanim ženama.

Dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, napravio je i vlastitu računicu kako bi provjerio Eurostatove podatke, te ih je potvrdio s minimalnim odstupanjima. Prema njegovim izračunima, totalna stopa fertiliteta za zaposlene žene iznosi 2,52, a za nezaposlene 0,66.
“Ovakvi su izračuni rađeni prvi put i vjerojatno su iznenadili mnoge. No, zato smo radili analizu za pet godina kako bismo bili sigurni da nema posebnih odstupanja. To su grube procjene, ali sigurni smo da je trend koji pokazuju točan, iako iznenađujući.” Ne samo za Hrvatsku – u Njemačkoj je, primjerice, trend obrnut, totalna stopa fertiliteta je među nezaposlenima trostruko veća nego među zaposlenima, što je zabrinulo njihove kreatore javnih politika – kažu u Eurostatu.

Dodatni izračuni dr. Čipina pokazali su da u svim dobnim skupinama (osim među mlađima od 19 godina) zaposlene majke pretežu, a među ženama između 30 i 34 godine koje su lani rodile, zaposlenih je sedam puta više od onih koje ne rade.

D.M. | Bitno.net


Objavljeno: 3. lipnja 2013.

Možda vam se svidi