Dokument Hrvatske biskupske konferencije “Za život svijeta – Pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj” predstavljen je 31. svibnja u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.

HBK

Predsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić istaknuo je da prisutnost laika u Crkvi nije novost. Od prvih stoljeća kršćanstva laici su imali važnu ulogu. No nastupilo je vrijeme kada su laici možda potisnuti u drugi plan. O laicima se posebno počelo govoriti i posvećivati im pozornost u drugoj polovici 19. st. od doba pape Lava XIII., a kod nas početkom 20. st. od važnoga prvog katoličkog sastanka održanog u Zagrebu 1900. godine. Mi danas živimo u vremenu nakon određene ‘suše’ što se tiče djelovanja laika. Nakon 50-godišnjeg bivšeg sustava smatrali smo potrebnim dati osvrt na prijašnja razdoblja, a isto tako u ovom dokumentu pristupamo tom pitanju perspektivno ohrabrujući vjernike laike da dadu svoj doprinos u životu naše Crkve, rekao je nadbiskup Srakić.

Riječki nadbiskup Ivan Devčić, predsjednik Vijeća HBK za laike osvrnuo se na nastanak samog dokumenta, te je istaknuo kako dokument u čijoj su izradi sudjelovali svi članovi Vijeća od kojih su samo dvojica klerika, a ostali laici, polazi od činjenice kako Crkvu čine i laici i klerici, čemu su ovi prvi ogromna većina i sigurno je želja i HBK da vjernici laici dobiju značenje u Crkvi koje je u skladu s njihovom zastupljenošću u samoj Crkvi.

Dokument ima dva stupa na kojima počiva, s jedne strane suodgovornost vjernika laika za Crkvu i društvo, a s druge strane suradnju. Suradnja se tiče djelovanje vjernika laika unutar same Crkve i tu možemo reći da su učinjeni znatni pomaci od demokratskih promjena na ovamo, rekao je nadbiskup Devčić. Posebno je istaknuo važnost da se čuje vjernički glas u društvu kada se raspravlja o važnim temama. Crkva je po svojim laicima u prisutna u društvenom životu, ako tamo vjernik laik nije prisutan ili nije prisutan baš kao vjernik laik, onda nije prisutna ni Crkva. Crkva je pozvana biti kvasac u društvu. Pozvana je kroz svjedočenje unositi kršćanske evanđeoske vrijednosti u društvenu zbilju. U tom smislu ovaj dokument želi na neki način potaknuti vjernike laike na zauzetost u društvenom životu, rekao je nadbiskup Devčić.

Sadržaj dokumenta predstavio je član Vijeća dr. Nikola Vranješ. Dokument je podijeljen u sedam poglavlja: “Kratak pregled povijesti organiziranog djelovanja hrvatskog laikata”, “Teološki temelj i kanonski okvir djelovanja vjernika laika”, “Područja suodgovornosti vjernika laika u Crkvi i u društvu”, “Ostvarivanje suodgovornosti”, “Različite službe u Crkvi”, “Prioriteti za djelovanje vjernika laika u aktualnoj situaciji” i “Djelovanje vjernika laika u vjerničkim društvima i skupinama”.

Nalazimo se pred početkom Godine vjere, u kojoj smo svi pozvani dublje upoznavati teologiju Koncila. Vjerujem da se ovaj dokument s time jako dobro poklopio, jer je teologija laikata jedan od stupova koncilske teologije. Dokument je namijenjen cijeloj crkvenoj zajednici u Hrvatskoj uz želju da on doista posluži aktivnijem uključivanju vjernika laika u poslanje Crkve u našemu narodu, rekao je dr. Vranješ.

O temi suodgovornosti u Crkvi i društvu govorila je članica Vijeća mr. Anđela Jeličić. Upozorila je kako se prostor suodgovornosti odnosi na sva područja života specifična za laike, a koja su prostor konkretnog života i utjelovljenja vlastitog djelovanja. Prema Kompendiju socijalnog nauka Crkve skicirano je u dokumentu deset područja-tema, a to su dostojanstvo ljudske osobe i njezina prava; brak, obitelj, odgoj i posebno poslanje žene; ljudski rad; opće dobro; istina, sloboda i pravednost; gospodarski život; političko djelovanje; uloga međunarodne zajednice; očuvanje okoliša i mir. Vjernici laici suodgovornost u svim tim područjima mogu izražavati na nekoliko razina na osobnoj, na obiteljskoj, profesionalnoj, društveno-kulturnoj, umjetničkoj i političkoj razini. Ne znači da svaki vjernik laik mora biti teološki obrazovan, ali znači da na njegovu vjerničku odgovornost spada i poznavanje poklada vjere, te razumijevanje svojeg kršćanskog poziva i poslanja koje mu ovaj tekst želi posvijestiti, istaknula je mr. Jeličić.

Kako na spomenutim područjima ostvariti vjerničku suodgovornost o čemu govori četvrto poglavlje dokumenta osvrt je dao član Vijeća dr. Mislav Stjepan Žebec. Istaknuo je da je taj dio dokumenta operativan, te je proizašao iz iskustva hrvatskih laika tijekom angažmana u crkveno-društveno važnim događajima i pojavama u proteklih 10-15 godina. Taj dio dokumenta je nabijen konkretnim zadacima i smjernicama za suodgovorno djelovanje laika, tako da postoje prijedlozi da se temeljem njega izradi svojevrstan priručnik za primjenu različitih oblika suodgovornosti. (ika/bitno.net)